Samo polovica potrebitih dobiva palijativnu skrb: Na Nacionalni program se i dalje čeka

Ured pučke pravobraniteljice upozorio je na probleme u zdravstvenom sustavu, navodeći da samo polovica od desetaka tisuća potrebitih dobiva palijativnu skrb. U osvrtu na današnje obilježavanje Svjetskog dana zdravlja istaknut je i zabrinjavajući nedostatak zdravstvenih radnika te iskustva onkoloških pacijenata koji su prepušteni sebi. Ured je tijekom prošle godine otvorio 525 novih predmeta vezanih uz ostvarivanje prava za zdravlje. Na temelju njih, pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter dala je niz preporuka za zaštitu prava na zdravlje u nedavno objavljenom Izvješću za 2025. godinu, o kojem ćemo pisati više.

Palijativnu skrb treba do 46.000 ljudi godišnje

-  Sustav palijativne skrbi i dalje se suočava s dubokim strukturnim problemima koji otežavaju omogućavanje što kvalitetnijeg života do samog kraja, upozoravaju iz Ureda pravobraniteljice te ističu da još uvijek nije donesen Nacionalni program za razvoj palijativne skrbi.

Plan je potreban kako bi se otklonili postojeći problemi te palijativna skrb učinila dostupnijom. Naime, palijativnu skrb treba između 26.000 i 46.000 ljudi u Hrvatskoj na godišnjoj razini, sudeći prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Ipak, ostvaruje ju manje od polovice njih.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Iz Ureda naglašavaju da je nedostatak zdravstvenih djelatnika izražen problem. Sustavu manjka 179 timova obiteljske medicine, 67 zdravstvene zaštite predškolske djece, 57 zdravstvene zaštite žena i 184 dentalne zdravstvene zaštite, prema podacima HZZO-a.

Onkološki pacijenti prepušteni su sami sebi

- Posebno ranjiva skupina su onkološki pacijenti, koji u svojim pritužbama svjedoče o stvarnosti kroz koju prolaze kada pokušavaju na vrijeme obaviti operativni zahvat, dobiti terapiju, obaviti kontrolni pregled ili doznati koja prava imaju, navode iz Ureda i dodaju da su oni često i dalje prepušteni sami sebi za donošenje ključnih odluka i organizaciju liječenja.

Stanovnici sela i otoka žalili su se na nejednak pristup zdravstvenoj zaštiti. Među pritužbama su nedostupnost liječnika, neprimjereno ponašanje i komunikacija zdravstvenih djelatnika te probleme s naknadom za troškove putovanja do liječnika u drugi grad. Na primjer, nedavno smo pisali o bizarnom slučaju krčkog umirovljenika koji je ostao bez putnih troškova zbog novog načina računanja udaljenosti, o čemu smo pisali ovdje.

Građani su se tužili i na gubitak zdravstvenog osiguranja te poteškoće s dobivanjem informacija o zdravstvenom stanju i liječenju. Smetala im je i dugotrajnost u postupanju HZZO-a i pogreške u njegovu sustavu te duge liste čekanja za pretrage.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.