Koliko imamo bolničkih kreveta po stanovniku? Evo kako stojimo u EU

Jedan bolnički krevet dolazi na 180 stanovnika u Hrvatskoj. Imamo ukupno oko 21.000 bolničkih kreveta, oko 550 na 100.000 stanovnika, što nas stavlja iznad prosjeka svih zemalja Europske unije, prema podacima Eurostata. Kada je riječ o raspoloživim krevetima u ustanovama za njegu, tu je stanje lošije.

Bolničkih kreveta sve manje

Europska unija imala je 507 bolničkih kreveta na 100.000 stanovnika u 2024. godini, što je malo manje u odnosu na 511 u 2023. godini. Broj bolničkih kreveta smanjuje se od 2009. godine, kada su bila 582 bolnička kreveta na 100.000 stanovnika. Eurostat navodi da je takvo kretanje odraz utjecaja znanstvenih i tehnoloških dostignuća koja su skratila prosječno trajanje boravka za mnoge bolničke postupke ili ih zamijenila ambulantnim ili dnevnim alternativama.

Bugarska, među zemljama EU-a, bilježi najveći omjer u odnosu na veličinu stanovništva, s prosjekom od 870 bolničkih kreveta na 100.000 ljudi, a slijede Njemačka (759), Rumunjska (731), Austrija (655) i Češka (639).  S druge strane, 6 zemalja EU imalo je manje od 300 bolničkih kreveta na 100.000 stanovnika, a to su Švedska (187), Nizozemska (221), Danska (226), Finska (248), Španjolska (283) i Irska (293).

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Hrvatska lošija po ustanovama za njegu 

Što se tiče broja kreveta za dugotrajnu njegu u ustanovama za njegu, najviše stope zabilježene su u Nizozemskoj koja ima 1.390 kreveta za dugotrajnu njegu na 100.000 ljudi te u Švedskoj (1.298) i Belgiji (1.249). S druge strane, Grčka ima samo 20 kreveta,  Bugarska 26, a Portugal 94 kreveta. Čak 18 zemalja Europske unije ima više kreveta u ustanovama za njegu od Hrvatske koja ih jedva doseže 600 na 100.000 stanovnika. 

Pučka pravobraniteljica nedavno je upozorila da trenutačni kapaciteti omogućavaju smještaj u domovima umirovljenika za svega 3,5 posto osoba starijih od 65 godina. To je značajno niže od pet posto, što je prosjek Europske unije (EU). Uz to na kvalitetu i razinu usluge utječe i manjak osoblja. Poseban je problem nedovoljno smještajnih kapaciteta za oboljele od Alzheimerove i drugih demencija, za što nedostaje i izvaninstitucijskih usluga, poput dnevnog ili poludnevnog boravka, istaknula je pravobraniteljica te dodala da se bolnice bore sa smještajem teško oboljelih starijih osoba, o čemu čitajte više ovdje. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.