Rad u mirovini na puno radno vrijeme uveden je od ove godine. Tu opciju koristi već više od 2.600 umirovljenika koji dobivaju samo pola mirovine.
Rad u mirovini uvjetovan je najčešće financijskim razlozima, a podaci Eurostata pokazuju da svaki drugi umirovljenik u Hrvatskoj radi zato što mora, o čemu smo pisali ovdje. S mirovinom se ne mogu pokriti svi mjesečni troškovi pa se umirovljenici sve češće zapošljavaju, ne samo na pola radnog vremena uz zadržavanje pola mirovine, već i na cijelo radno vrijeme uz pola isplate mirovinskih primanja. Zaposleno ih je tako ukupno više od 43.000, a konačno doznajemo i na kojim poslovima rade oni na puno radno vrijeme. Njihova struktura bitno se razlikuje o ostalih radnika u mirovini.
Branše u kojima nije ni realno raditi pola vremena
Vlada je u projekcijama predvidjela da će se do kraja ove godine na puno radno vrijeme zaposliti više od 8.800 umirovljenika, o čemu smo pisali ovdje. Prešli smo polovicu puta, a brojkom smo još daleko od tog cilja. Umirovljenicima je i dalje privlačnija opcija rada na pola radnog vremena, premda se puna plaća i pola mirovine daleko više financijski isplate. Neke poslove nije ni moguće u ovoj životnoj dobi raditi dulje od četiri sata, ali neke nije moguće ni kraće. Javna tajna je da su mnogi u zdravstvu ili turizmu bili prijavljeni na pola radnog vremena, a zapravo su radili puno radno vrijeme.
Umirovljenika koji su se odlučili na dulji rad je 2.632, prema podacima s kraja lipnja koje nam je dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Riječ je o osobama starijima od 65 godina. Neki su radni odnos samo nastavili nakon odlaska u mirovinu, dok su drugi dobili priliku da rade onoliko koliko im je u njihovoj djelatnosti i potrebno. Ne čudi stoga da najviše umirovljenika dulje od polovice radnog vremena radi u dvije branše - turizmu i zdravstvu, što je uvjetovano samim poslovima, kao i potrebama na tržištu rada. Naime, konobara se u sezoni ne isplati imati na četiri sata, kao ni doktora u, primjerice, općoj praksi. Koliko je među liječnicima umirovljenika, pisali smo ovdje.
Tako je od 2.632 zaposlenih koji rade dulje od polovine radnog vremena, uz pola mirovine, 354 u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Nakon ove vodeće branše s 289 radnika smjestila se djelatnost smještaja te pripreme i posluživanja hrane. U stopu je slijedi javna uprava i obrana s 287 zaposlenih umirovljenika na puno radno vrijeme. Tek nakon ove tri djelatnosti stižemo do onih koje su najčešće i kod rada u mirovini na pola radnog vremena.
U prijevozu i skladištenju cijeli radi dan odradi 271 umirovljenik, a 262 u prerađivačkoj industriji. U trgovini kao inače vodećoj djelatnosti s više od 6.000 umirovljenika zaposlenih na pola radnog vremena, na ono puno ih radi 241, a više od 200 je zaposlenih i u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.
Više od stotinu umirovljenika punu satnicu odradi u građevini te u obrazovanju, kao i u uslužnim djelatnostima zasebne kategorije. Zaključiti možemo da su djelatnosti koje zapošljavaju najviše umirovljenika zajedničke i onima s punim i onima s pola radnog vremena, samo se razlikuju po broju radnika. Dok kraći rad okuplja većinu umirovljenika u jednostavnijim djelatnostima, primat kod duljeg rada imaju one stručne, što je i razumljivo samo po sebi.
Uoči špice turističke sezone rekordno raste zapošljavanje u mirovini, o čemu smo više pisali ovdje. Unatoč tomu, u ukupnoj umirovljeničkoj populaciji tek oko četiri posto umirovljenika radi uz mirovinu. Radnicima neće ići u prilog ni ukidanje poreza na mirovinu, jer će im mirovina i dalje ulaziti u osobni odbitak, što znači da će im se porez obračunavati na cijelu plaću, o čemu čitajte ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Da biste nastavili sa čitanjem naših pretplatničkih tekstova, morate se pretplatiti.
Čitajte portale srednja.hr, mirovina.hr i bauštela.hr s mjesečnim popustom
Prilikom kupnje unesite kod: popust, a akcija vrijedi za prva tri mjeseca pretplate.