Zdravlje Simptomi toplinskog udara kod starijih: Mogu biti manje izraženi, a evo koji su najčešći

Simptomi toplinskog udara kod starijih: Mogu biti manje izraženi, a evo koji su najčešći

Ivana Moslavac
Ivana Moslavac

30. lipanj 2026.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Simptomi toplinskog udara kod starijih: Mogu biti manje izraženi, a evo koji su najčešći

Umirovljenik na vrućini | Foto: Canva

Simptomi toplinskog udara su povišena tjelesna temperatura, suha koža i slabost. Dolazi i do ubrzanog disanja i rada srca, mučnine ili zbunjenosti.

Toplinski val je u tijeku, a tijekom njega zbog ekstremnih temperatura vrlo lako može doći do toplinskog udara. Posebno se tijekom ljetnih vrućina trebaju čuvati stariji. Toplinski udar nastaje kada organizam više ne može učinkovito regulirati tjelesnu temperaturu, zbog čega ona naglo raste, što može dovesti do oštećenja vitalnih organa, objašnjavaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Kod starijih simptomi mogu biti manje izraženi 

Toplinski udar najteži je oblik poremećaja uzrokovanih vrućinom i predstavlja hitno, životno ugrožavajuće stanje. Simptomi toplinskog udara ne razlikuju se bitno kod starijih osoba, no kod njih mogu biti manje izraženi ili se razvijati postupnije, zbog čega ih je ponekad teže prepoznati.

Najčešći simptomi uključuju izrazito povišenu tjelesnu temperaturu, vruću i često suhu kožu, jaku slabost, ubrzano disanje i rad srca, mučninu i povraćanje te poremećaj svijesti, poput zbunjenosti, dezorijentiranosti ili pospanosti. U težim slučajevima može doći do gubitka svijesti, pojasnili su iz Zavoda za javno zdravstvo.

– Potrebno je odmah nazvati hitnu medicinsku službu, osobu premjestiti u hlad ili rashlađeni prostor, ukloniti višak odjeće i odmah započeti intenzivno hlađenje hladnom vodom, tuširanjem, polijevanjem ili stavljanjem hladnih obloga. Ako je moguće, osobu treba uroniti u hladnu vodu. Do dolaska hitne pomoći potrebno je ostati uz oboljelu osobu. Osobi s poremećajem svijesti ne smije se davati tekućina na usta, a osobu bez svijesti koja diše treba postaviti u bočni položaj, savjetuju.

'Nosite laganu odjeću i jedite manje obroke'

HZJZ je izdvojio pet najvažnijih savjeta za starije tijekom velikih vrućina poput ove. Prvi je da treba izbjegavati boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, osobito između deset i 17 sati, i ako je moguće, boraviti u rashlađenim prostorijama. Zatim, treba piti dovoljno tekućine tijekom cijelog dana, i kada osoba ne osjeća žeđ. Ako je liječnik ograničio unos tekućine zbog bolesti, toga se treba pridržavati, napominju.

– Redovito uzimajte propisanu terapiju te se, ako primijetite pogoršanje zdravstvenog stanja ili imate pitanja o terapiji tijekom velikih vrućina, obratite svom liječniku. Nosite laganu, prozračnu odjeću svijetlih boja od prirodnih materijala, koristite šešir ili drugo pokrivalo za glavu te zaštitite kožu sredstvima sa zaštitnim UV faktorom kada boravite na otvorenom. Jedite manje i češće obroke, s naglaskom na voće i povrće koje sadrži veći udio vode i pomaže nadoknadi tekućine i minerala izgubljenih znojenjem, naglasili su. Mediteranska prehrana obiluje voćem i povrćem, a može pomoći u prevenciji kroničnih bolesti, o čemu nam je ovdje više rekla nutricionistica Margita Zlatić Crnković. 

'Visoke temperature mogu pridonijeti pogoršanju kroničnih bolesti'

Zavod za javno zdravstvo još uvijek prikuplja podatke o tome kako na zdravlje utječu visoke temperature. HZJZ sukladno Protokolu Ministarstva zdravstva o postupanju i preporukama za zaštitu zdravlja tijekom velikih vrućina, prikuplja podatke relevantne za praćenje zdravstvenih učinaka toplinskih valova. Trenutačno se razvija metodološki okvir za cjelovitu analizu prikupljenih podataka, koji će omogućiti pouzdaniju procjenu zdravstvenih učinaka visokih temperatura i praćenje trendova kroz dulje vremensko razdoblje, pojašnjavaju. 

– Važno je naglasiti da se zdravstveni učinci ekstremnih vrućina ne očituju samo kroz slučajeve toplinskog udara. Visoke temperature mogu pridonijeti pogoršanju postojećih kroničnih bolesti i povećati rizik od prijevremene smrtnosti, zbog čega procjena njihova ukupnog utjecaja zahtijeva epidemiološke analize i povezivanje podataka iz više zdravstvenih izvora. HZJZ kontinuirano radi na unaprjeđenju sustava praćenja zdravstvenih učinaka klimatskih promjena, uključujući analize smrtnosti i hospitalizacija povezanih s ekstremnim temperaturama, objašnjavaju iz Zavoda za javno zdravstvo.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.