Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Dan moždanog udara: Neki od simptoma su nejasan govor, utrnulost i gubitak vida
Umirovljenica | Foto: Ilustracija, Pexels / Andrea Piacquadio
Hrvatski dan moždanog udara obilježava se danas. Najčešći simptomi nastaju iznenada, a to su nejasan govor, oduzetost strane lica i slabost ruke.
Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad i bilo gdje, upozoravaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja kako bi se skrenula pozornost na ozbiljnost bolesti i naglasila važnost prevencije i ranog prepoznavanja simptoma.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada
Moždani udar je naglo nastali neurološki događaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira.
Izdvojeni članak
Izdvojeni članak
Svaka minuta je važna: Moždani udar je treći uzrok smrti u Hrvatskoj
Zdravlje
15:37 234 d 29.10.2025
U Hrvatskoj su cerebrovaskularne bolesti, među kojima je najčešći moždani udar, 2024. godine bile treći uzrok smrti. U 2024. godini od cerebrovaskularnih bolesti umrlo je 3.656 osoba, odnosno 7,2 posto svih umrlih. Od toga je bilo 1.601 umrlih muškarca, to jest 6,4 posto od svih umrlih muškaraca i 2.055 umrlih žena, odnosno 7,9 posto od svih umrlih žena, pojasnili su iz HZJZ.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada, a to su iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela. Zatim, iznenadne smetnje govora, otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora. Dolazi i do smetnje vida, naglo zamagljenje ili gubitak vida. Simptomi su i smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice i jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.
Simptomi za moždani udar | Foto: HZJZ
Čimbenici na koje možemo i ne možemo utjecati
Rizični čimbenici za moždani udar na koje se može utjecati su visoki krvni tlak, manjak tjelesne aktivnosti, nezdrava prehrana, prekomjerna tjelesna težina i pretilost, fibrilacija atrija, pušenje, alkohol, povišene razine masnoća u krvi, dijabetes, depresija i stres. Iz Zavoda za javno zdravstvo navode da su čimbenici dakako i obiteljska povijest bolest, dob i spol. Na ova tri čimbenika ne može se utjecati. Specifični čimbenik kod starijih žena od 75 godina je srčana aritmija, o čemu smo pisali ovdje.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), rehabilitacija je ključan dio liječenja i oporavka nakon moždanog udara. Cilj je pomoći oboljeloj osobi da oporavi narušene ili izgubljene sposobnosti, poboljša kvalitetu života i postigne veću razinu samostalnosti. Rehabilitaciju treba započeti čim se zdravstveno stanje osobe stabilizira, po mogućnosti unutar prvih nekoliko dana nakon moždanog udara, ističu iz Zavoda za javno zdravstvo.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
