Profesorica o ultraprerađenoj hrani: 'Trebalo bi izbjegavati čajne kolutiće i napolitanke'

Ultraprerađena hrana sadrži velike količine dodataka poput šećera, masti, umjetnih boja ili konzervansa. To su razne grickalice, čips, flips, zaslađeni napitci, industrijski keksi i instant juhe. Ultraprerađenoj hrani pripada i sir u listićima, koji se često stavlja u sendviče. Više o ovoj vrsti hrane za Mirovina.hr objasnila je profesorica s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, Ines Banjari. 

'Vlakana i proteina, koji izazivaju osjećaj sitosti, u toj hrani nema' 

Ultraprocesirana hrana izaziva vrlo veliku ovisnost, ovisnost o šećerima, o grickalicama jer doista je napravljena da izaziva ovisnost i traži da osoba jede još, prema istraživanjima koja se provode u svijetu i u Hrvatskoj. Primjerice, sir u listićima sadrži veliki broj komponenti koje spadaju u kategoriju ultraprerađene hrane, istaknula je profesorica Banjari jer u njemu je ogromna količina dodataka. Puno je manje sira, a više dodataka koji 'daju' specifičan oblik i 'ponašanje' te hrane. Sir u listićima je i ljepljiv što znači da ima puno aditiva, pojasnila je profesorica. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Vi u relativno maloj mjeri osjetite da ste pojeli dovoljno ultraprerađene hrane. Sadrži velike količine soli i šećera. Najveći problem je što tijelo ne doživljava da ste pojeli konkretnu hranu, a ustvari ste unijeli ogromnu količinu energije. Recimo vlakana i proteina, koji izazivaju osjećaj sitosti u toj hrani nema. To su i flips, čips, nešto što hrska, ima vrlo specifičan zvuk dok jedete i taj okus, objasnila je profesorica s PTF-a. 

Ultraprocesiranoj hrani pripadaju i noodlesi koji su u juhama. Sve od tjestenine u njima je umjetno, ističe profesorica. Također, 'ready to eat', gotovi i polugotovi obroci, koji se samo podgriju su problematični. Profesorica na 'popis' stavlja i juhe iz vrećice, namaze od topljenog sira, pojedine vrste pašteta, pučke kobasice i razne čajne. Kada se gleda na meso i mesne proizvode, to je sve što ima mali udio proteina, kaže profesorica Banjari. Standard je minimalno 16 grama proteina na 100 grama proizvoda da bi se to smatralo mesnim proizvodom. Ultraprerađeni proizvodi većinom odstupaju od drugih i po tome što su jeftiniji. 

'U tom čipsu nije klasičan krumpir već krumpirov škrob' 

Postoji razlika između industrijske i ultraprerađene hrane, objasnila je profesorica Banjari. Industrijski prerađena hrana su i džemovi, ukiseljeno povrće, razno razni sirevi i mliječni proizvodi. Ultraprocesirana hrana sadrži komponente koje su umjetne, to jest izdvojene komponente, posebno protein, posebno masnoću, dodatke, pojačivače okusa koji zajedno pomiješani 'čine' flips. Za primjer je navela poznati Pringles čips koji nije klasičan krumpir već krumpirov škrob koji se miješa sa svim specifičnim dodatcima i tako se dobije nešto što izgleda kao čips. Primjerice, ukiseljeno povrće među kojima i kiseli kupus, jako je zdrav za starije, o čemu čitajte ovdje. 

– Sad imamo i u Hrvatskoj juhe gdje se ide u smjeru da se maknu dodatci koji pripadaju ultraprocesiranoj hrani, miču se pojačivači okusa, umjetne boje, to je 'čista deklaracija', tako se zove. Često ljudi kad rade juhu stave Vegetu, ali dodaju i sol. Ne doživljavaju da već ima soli unutra zbog natrijevog glutamata. Ako u kombinaciji s tim i pušite, osjećaj slanosti je smanjen, rekla je profesorica Banjari i dodala da bi bilo korisno poznavati deklaracije. Često su to presitna slova i stariji ljudi ne vide pa bi bilo dobro da mogu barem prepoznati kategorije. 

'Stariji često kupuju slatke biskvite' 

Za starije osobe posebno su problematični ultraprerađeni proizvodi jer vrlo često imaju kardiovaskularne bolesti ili dijabetes. Sve se te bolesti ovom hranom pogoršavaju, pojasnila je profesorica s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta. Trebalo bi razbiti i navike poput onih da se uz slano, primjerice čips pije nešto slatko, posebno kod djece i starijih. Profesorica Banjari je pojasnila da kada u ljudskom organizmu postoje velike količine šećera, tijelo traži da se unese i sol, kako bi se izbalansirala koncentracija glukoze. 

– Primijetila sam da stariji često kupuju slatke biskvite, ali bolje je napraviti svoj kolač. Sa starenjem se gube receptori slanosti, oni koji diktiraju okuse hrane propadaju, to je normalan proces starenja. Zbog toga stariji često traže začinjeniju hranu, slaniju i slađu. Zato često imaju problema sa zubima ili nemaju zube. Trebalo bi izbjegavati čajne kolutiće i napolitanke koji sadrže transmasti, pojasnila je profesorica Banjari. Stariji često griješe u prehrani jedući previše šećera i slatkiša, a više o tome ovdje je rekla i nutricionistica Margita Zlatić Crnković.

Često se kaže da su transmasti prisutne u margarinu, ali prema onome što je istraživala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), u Hrvatskoj nema toga u margarinu. Veći problem su keksi, pojašnjava profesorica. Kada čovjek pojede četiri komada primjerice Domaćice, unese potrebnu količinu transmasti. Stariji jako vole slatko, zaključuje, a unos treba ograničiti, zaključuje profesorica Banjari. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.