Velike obaveze oko unuka blago povećavaju rizik od depresije, djedovi više pogođeni od baka

Josip Mihaljević
10. studenoga 2019.
Zdravlje
A- A+

Bake i djedovi obožavaju svoje unuke. A i roditelji vole kada im pomažu u čuvanju, brizi i odgoju djece. Ipak, istraživanja iz ove godine pokazuju da previše obaveza oko unuka i nije tako dobro za zdravlje baka, a posebice djedova.

djed unuka

Foto: Unsplash

Provoditi vrijeme s unucima u mirovini često je jedno od najvećih zadovoljstava i želja za brojne bake i djedove diljem Europe, gdje postoji jaka tradicija u takvom obliku pomoći mladim roditeljima. Ranija istraživanja su pokazala da čuvanje mališana vodi do većeg fizičkog napora i mentalne aktivnosti koje rezultira boljim općim zdravljem starijih ljudima.

Većina djedova i baka se na neki način brine o unucima

Bake i djedovi: Deset načina kako imati bolji odnos s unucima

Međutim, nova istraživanja pokazuju da postoje i negativne stvari u tom procesu koje u konačnici mogu dovesti do velikih mentalnih problema, piše share-project.org.

Na velikom istraživanju u kojem je sudjelovalo 13.000 djedova i baki iz svih europskih država, podaci pokazuju da oko 60% njih na neki način skrbi o unucima. Jedna trećina je toliko involvirana da oko unuka imaju posla barem 30 sati na tjednoj bazi, što je već satnica koja se bliži punom radnom vremenu.

Bake su aktivnije u brizi oko unuka, a zanimljiv je podatak da je briga o unucima karakterističnija za južne europske zemlje, dok je na sjeveru nešto manji postotak uključenosti.

Istraživači iz SHARE-a htjeli su istražiti utjecaj brige za unuke na mentalno zdravlje i zaključili da je kod nekih populacija u određenim uvjetima briga o unucima donosi više lošeg nego dobrog.

Djedovi su više pogođeni dodatnim teretom od baka

Bake i djedovi koji čuvaju unuke imaju pravo na 2.100 kuna dodatka

Za svakih deset sati brige o unucima na mjesečnoj bazi raste vjerojatnost od razvijanja depresije za 3.3% kod baka i za 6.1% kod djedova. Najviše pogođeni su djedovi i bake koji žive u urbanim sredinama, s većim prihodima i koji sami imaju malo djece. U istraživanju navode kako su najviše pogođeni ljudi u južnoj i istočnoj Europi, dakle i Hrvati.

Emocionalni teret je nešto lakši za bake, koje od simptoma razvijaju manjak motivacije, a djedovi vrlo brzo postanu “umorni” i pokazuju aktivne simptome poput razdraženosti, a krajnji rezultat u najgorem slučaju je i klinička depresija.

Depresija povećava rizik od drugih bolesti, a u zaključku istraživanja navode kako ne bi bilo loše “smanjiti” zahtjeve prema bakama i djedovima oko brige za unuke kako bi smanjili rizike od razvijanja depresije. Naravno, sve ovo se odnosi na bake i djedove koji imaju velike “satnice” oko odgovornosti za unuke, a obična obiteljska druženja ne upadaju u tu kategoriju.