Padovi kod starijih osoba su česti, nekada i kobni, a stručnjaci su nam objasnili kako ih spriječiti
Padovi su u Hrvatskoj vodeći uzrok smrtnosti i bolničkog liječenja od ozljeda kod osoba starije životne dobi. Učestalost padova se povećava sa životnom dobi, a neki mogu biti posebno opasni. Ipak, padovi se mogu spriječiti na određene načine, a kako su nam objasnili iz Službe za javnozdravstvenu gerontologiju iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ potrebno je samo obratiti pažnju na nekoliko stvari koje radite svaki dan i paziti na razmještaj stvari u svojem domu.
Starija osoba sa štapom | Foto: Pixabay, sabinevanerp
Neki padovi starijih osoba mogu biti opasni za starije osobe, a vodeći uzroci zbrinjavanja starijih osoba uslijed padova su prijelomi kuka, natkoljenične kosti i rebara te traumatske ozljede mozga i ruku. Ipak, treba znati kako prevenirati pad, ali i kako se ponašati ako do njega dođe.
Od posljedica pada najviše umiru osobe u dubokoj starosti
Svake godine pad doživi jedna trećina osoba starijih od 65 godina, dok se učestalost padova povećava sa životnom dobi, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Padovi za ovu skupinu mogu biti posebno opasni, a ozljeda će rijetko izostati. Padovi se u starijoj dobi javljaju kao kombinacija više različitih čimbenika kao što su: biološki, bihevioralni, okolišni i socioekonomski. Jednako tako, postoje i rizici koji dodatno mogu utjecati na pojavu pada, a to su dob, spol, poremećaji ravnoteže kod osoba, oslabljeni vid ili sluh, bolesti koštanog, mišićnog i živčanog sustava te druge kronične bolesti, kako su nam rekli iz Nastavnog zavoda ‘Dr. Andrija Štampar’.
Padove treba shvatiti ozbiljno, a to pokazuje i statistika. U 2022. godini je od ozljeda zadobivenih padom umrlo ukupno 1.008 osoba starijih od 65 godina pa je ovo i vodeći uzrok smrti kod starijih od 65 godina, prema podacima mortalitetne statistike Državnog zavoda za statistiku. Najviše osoba, njih 543 je od posljedica pada umrlo u dubokoj starosti u dobi od 85 i više godina.
Koji su rizici od padova starijih osoba?
– Sve promjene na koštanom, mišićnom i živčanom sustavu koje se razvijaju tijekom života doprinose povećanom riziku od padova, posebno bolesti poput artritisa, demencija, Parkinsonove bolesti, osteoporoze. Povećanom riziku od padova pridonose i bolesti drugih organa i organskih sustava kao što su: visoki tlak, aritmije srca, moždani udar, šećerna bolest, maligne bolesti, bolesti oka (senilna katarakta, glaukom), otkrili su nam iz Službe za javnozdravstvenu gerontologiju.
Dodaju i kako do padova može doći i zbog nedovoljne tjelesne aktivnosti, nepravilne prehrane, konzumacije alkohola i uzimanja pojedinih lijekova. Što se tiče ozljeda koje nastaju, vodeći uzroci zbrinjavanja starijih osoba uslijed padova su prijelomi kuka, natkoljenične kosti i rebara te traumatske ozljede mozga i ruku.
Kako spriječiti padove kod starijih osoba?
Iako zvuči nemoguće, padovi se mogu spriječiti i to na nekoliko jednostavnih načina. Prije svega, starije osobe bi trebale biti upoznate i svjesne opasnosti i rizika za pojavu pada, a trebali bi i napraviti promjene u svojoj okolini. Jedan od načina prevencije pada, odnosno jačanja kostiju i mišića je i vježbanje. Koje vježbe možete izvoditi za cijelo tijelo nam je u ovom tekstu otkrio fizioterapeut Sandro Venier.
Osim tjelovježbe, iz Službe za javnozdravstvenu gerontologiju su nam dali još nekoliko preporuka:
1. Redovito kontrolirajte svoje zdravstveno stanje
Redovito provjeravajte vid i nosite naočale, ako su vam potrebne, a redovito kontrolirajte i krvni tlak. Savjetujte se s liječnikom o zdravstvenom stanju i lijekovima koje koristite. Uzimanje pojedinih lijekova može uzrokovati pospanost, smanjenje tlaka i vrtoglavicu i tako povećati rizik pada.
2. Usvojite zdrave životne navike
Osim vježbanja, bilo koja tjelesna aktivnost će imati znatnog utjecaja na jačanje tije. Hodajte, radite vježbe za snagu i ravnotežu, uključite se u primjereni program tjelovježbe, ako to vaše zdravstveno stanje dopušta. Prije početka bavljenja tjelesnom aktivnošću obavezno konzultirajte svog liječnika.
Pridržavajte se savjeta o pravilnoj prehrani. Iako se čini teško, postoje načini kako možete uvesti zdrave navike, a nutricionistica Anja Rimac nam je ovdje rekla na što bi umirovljenici trebali paziti kod svoje prehrane.
3. Pridržavajte se savjeta za veću stabilnost
Iz Službe za javnozdravstvenu gerontologiju kažu da bi se starije osobe trebale polako uspravljati iz sjedećeg i ležećeg položaja. Treba i hodati polako, manjim koracima, ne žuriti otvarati vrata ili trčati da bi se javili na telefon. Uz to, držite se za rukohvat prilikom hodanja po stepenicama i nosite udobnu obuću s niskim, gumenim potplatom, a izbjegavajte natikače.
4. Učinite svoj dom sigurnijim mjestom
Najvažnije je osigurati uvjete u vlastitom domu. Tako iz Zavoda Andrija Štampar savjetuju da razmjestite namještaj tako da imate nesmetan prolaz. Uz to, uklonite sve nepotrebne predmete s poda uključujući telefonske i druge žice. Tepihe uklonite ili zalijepite rubove, a ispod postavite gumenu podlogu koja sprečava klizanje.
– Stavite gumenu podlogu na dno kade ili tuš kabine. Pričvrstite rukohvate uza zid WC školjke i kade koji će olakšati ustajanje i sjedenje. Primjereno osvijetlite prostor u kojem boravite, a izbjegavajte svjetla koja stvaraju odbljesak, rekli su nam stručnjaci.
Padovi starijih osoba u zimskim uvjetima
Mnoge ozljede i padovi koji se događaju u zimskim mjesecima nastaju upravo zbog vremenskih uvjeta, poledice i hladnoće. Upravo bi zato trebalo izbjegavati nepotrebne izlaske, pogotovo kada površine za hodanje nisu očišćene. Ipak, ako baš morate negdje otići i u ovom slučaju su nam iz Andrije Štampara dali nekoliko savjeta.
– Gledajte ispred sebe dok hodate i budite svjesni da možete lako pasti. Nosite primjerenu obuću s protukliznim potplatima. Ruke držite izvan džepova te izbjegavajte nošenje teških predmeta u ruci jer to oslabljuje ravnotežu tijela. Posebnu pozornost obratite na eventualne mokre i skliske površine prilikom ulaska u zgrade, trgovine ili druge prostorije. Prilikom silaženja niz stepenica obvezno se držite za rukohvat i polako stopalom opipajte površinu stepenice na koju silazite prije nego što prebacite čitavu težinu tijela, objasnili su nam.
Što nakon pada?
Nakon pada i ozljeda će vrlo vjerojatno doći do promjene života starijih osoba. Dolazi do smanjene funkcionalne sposobnosti, a smanjuje se i kvaliteta života. Jednako tako, starije osobe će sigurno trebati pomoć ukućana ili obitelji. Važno je nakon pada potražiti pomoć liječnika da bi se utvrdila ozbiljnost ozljeda. Najteže posljedice ozljeda zadobivenih padom su komplikacije liječenja koje mogu završiti i smrtnim ishodom.
– Nakon pada potrebno se odmah obratiti liječniku obiteljske medicine ili u slučaju težih ozljeda pozvati hitnu medicinsku pomoć. Bitno je na vrijeme započeti s liječenjem i rehabilitacijom. Posebno je važno da starija osoba dobije svu potrebnu zdravstvenu i socijalnu skrb kako se ne bi razvile komplikacije koje mogu dovesti do trajne invalidnosti, ali i smrtnog ishoda, objasnili su iz Andrije Štampara.
U slučaju pada poželjno je imati telefon i/ili alarmni uređaj nadohvat ruke kako bi mogli pozvati pomoć.
