Kardiovaskularne bolesti i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti, a potrebno je mijenjati životne navike

Danas se obilježava Svjetski dan srca, a tema kampanje je ‘Koristi srce za djelovanje’ s ciljem podržavanja pojedinaca da se brinu o srcu i poticanja vođa na ozbiljno shvaćanje važnosti kardiovaskularnog zdravlja. Upravo su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, ali i kod nas. U 2023. godini je tako u Hrvatskoj od kardiovaskularnih bolesti umrlo 19.937 osoba, odnosno 38,8 % od ukupno umrlih, kako navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Dobra je vijest da se bolesti mogu spriječiti i to promjenom životnih navika.

Svake godine na današnji dan se diljem svijeta obilježava Svjetski dan srca s drugačijom nakanom. Glavni cilj je upozoriti na probleme i opasnost kardiovaskularnih bolesti. Ove godine su poduzete konkretne mjere kako bi se nešto promijenilo na bolje. Jedna trećina kardiovaskularnih smrti događa se preuranjeno, odnosno prije 70. godine života, a 80 % ovih smrti moglo bi se spriječiti.

Kardiovaskularne bolesti imaju različite uzroke

Kardiovaskularne bolesti su skupina bolesti koje zahvaćaju srce i/ili krvne žile. Mogu biti uzrokovane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika. Najvažnije je na vrijeme prepoznati simptome, ali i skrivene znakove koji ukazuju na potencijalne probleme, o čemu smo pisali i ovdje.

–  Glavni čimbenici rizika su nezdrava prehrana, uživanje alkohola i duhanskih proizvoda te tjelesna neaktivnost. Psihosocijalni stres i stresori kao što su usamljenost, kritični životni događaji, niska primanja i manjak sna također podižu rizik KVB. Utjecaj imaju i okolišni čimbenici rizika kao što su onečišćenje zraka i tla te izloženost visokim razinama buke. Iako digitalna tehnologija ima sve veće značenje u našem svakodnevnom životu, ovaj „moderan“ život utječe na smanjivanje našeg kretanja i izlaganju novim oblicima stresnih situacija te dokazano ranijem nastanku KVB. Između ostalog, utvrđeno je da je vrijeme korištenja mobilnog telefona povezano s rizikom KVB, posebno u pušača i pacijenata sa šećernom bolešću. Uz smanjenje tjelesne aktivnosti, utjecaj mobilnih telefona je posredovan psihološkim stresom i poremećenim obrascima spavanja, objasnila je doc. dr. sc. Zrinka Jurišić, dr. med., specijalistkinja interne medicine, subspecijalistkinja kardiologije, pročelnica Zavoda za aritmije Klinike za bolesti srca i krvnih žila, KBC Split.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Vodeći uzrok smrtnosti

Najčešće kardiovaskularne bolesti su koronarna bolest srca i srčani udar, moždani udar, a isto tako i hipertenzija koja je i zasebna bolest, ali i čimbenik rizika za druge bolesti povezane sa srcem. Koliko su ove bolesti opasne pokazuje i činjenica da od kardiovaskularnih bolesti umre više ljudi nego od svih oblika raka i kroničnih bolesti donjih dišnih putova zajedno. U 2023. godini je u Hrvatskoj od kardiovaskularnih bolesti umrlo 19.937 osoba, odnosno 38,8 % od ukupno umrlih, kako navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Ipak, zadnjih skoro dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, no one i nadalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola, a i uzrok su 23 % svih prijevremenih smrti.

Kako bi se nešto promijenilo ove godine Svjetska kardiološka federacija poziva na potpisivanje peticije za donošenje akcijskog plana borbe protiv kardiovaskularnih bolesti. Cilj je prikupiti milijun potpisa koji će se predstaviti na sastanku Ujedinjenih naroda o nezaraznim bolestima 2025. godine te potaknuti čelnike država na donošenje hrabre političke deklaracije.

Potrebno je napraviti određene pretrage

– Ako postoje neke poteškoće, zabrinutost za zdravlje svojega srca prije svega se potrebno obratiti svom izabranom liječniku te učiniti osnovne pretrage: odrediti lipidogram i vrijednosti šećera u krvi, uraditi 12-kanalni EKG ili barem mjerenje pulsa uz mjerenje krvnog tlaka. Ovisno o tegobama pacijenta i nalazu kliničkog statusa kao i vrijednostima učinjenih pretraga izabrani liječnik primarne medicine će procijeniti potrebu uvođenja lijekova, potrebe daljnjih pretraga kao i pregleda samog kardiologa. Direktni pregled kardiologa, osobito provođenje kardioloških pretraga bez da postoje određeni simptomi može osobu izložiti nepotrebnim pretragama pa i rizicima, otkrila je doktorica Jurišić.

Kao pojedinci možemo izabrati zdravije životne navike, kontrolirati krvni tlak, šećer i masnoće u krvi, a kod postojećih bolesti, redovito uzimati terapiju prema preporuci liječnika. Neki kao prevenciju od kardiovaskulanih bolesti uzimaju Andol ili Aspirin, a nama je liječnica Petra Baumgartner otkrila treba li stvarno uzimati ove lijekove na svoju ruku. Više možete čitati ovdje.

Kako očuvati zdravlje srca?

Deset ključnih savjeta za očuvanje zdravlja srca prema doc. dr. sc. Zrinka Jurišić, dr. med.

1. Prestanak pušenja.
2. Zdrava i redovita prehrana koja se bazira na voću, povrću, cjelovitim žitaricama, nezasićenim masnim kiselinama i bjelančevinama uz izbjegavanje šećera, zasićenih masnih kiselina i prerađenih proizvoda.
3. Redovita aerobna tjelesna aktivnost, idealno 3 puta tjedno po barem 30 minuta, a u skladu s mogućnostima pojedinca – već i brži hod ima povoljan učinak na kardiovaskularni sustav.
4. Održavanje normalne tjelesne težine
5. Periodične kontrole arterijskog tlaka te liječenje ako se redovito mjere povišene vrijednosti
6. Kontrola lipidograma i glikemije uz redovito uzimanje lijekova ako se pokaže da je potrebno
7. Izbjegavanje prekomjernog provođenja vremena pred mobitelom, računalom i televizorom
8. Smanjenje vanjskih stresora, balans privatnog i poslovnog života
9. Liječenje ostalih sistemskih bolesti ako iste postoje, poput kroničnog bubrežnog zatajenja i kronične opstruktivne plućne bolesti te proupalnih stanja (reumatoidni artritis, upalne bolesti crijeva)
10. Prije kardiološke obrade, prvi korak je procjena rizika od strane liječnika obiteljske medicine, te daljnja obrada u slučaju simptoma koji upućuje na kardiovaskularne bolesti.