Špika o ukidanju poreza: 'Podvala koju traže oni s visokim mirovinama'

Zagovara se ukidanje poreza na mirovine, ali to je podvala na koju je većina umirovljenika nasjela, smatra predsjednik Bloka umirovljenika zajedno, Milivoj Špika. Optužuje čelnike ostalih umirovljeničkih stranaka, Veselka Gabričevića (HSU) i Lazara Grujića (SU) da zagovaraju ukidanje poreza jer imaju visoke mirovine pa samim time od toga i koristi. Najveći izazov u ovom trenutku je, smatra Špika, rastuće siromaštvo umirovljenika, a ukidanje poreza to ne može riješiti. 

'Većina umirovljenika s tim ne dobiva ništa'

- Ali kad gledate tko zagovara ukidanje poreza na mirovine, mora vam biti čudno što se događa. Ako to zagovara predsjednik HSU-a i saborski zastupnik Veselko Gabričević ili Grujić, koji isto tako ima blizu saborske mirovine, ukidanje poreza podržavaju oni s već visokim mirovinama. Što se događa? Oni do 600 eura ne bi dobili ništa, oni između 600-700 eura dobili bi pet eura u prosjeku, od 800 eura dobili bi 10 eura u prosjeku, 900 eura dobili bi do 15 eura, pojasnio je Špika gostujući kod Hrvoja Krešića u Novom danu N1 Televizije. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Dakle, 90 posto radničkih mirovina ukidanjem porezane ne dobiva puno, dok bi saborska mirovina porasla za oko 200 eura, smatra BUZ-ov čelnik te dodaje da nisu problem visoke mirovine ako iza toga stoji dugogodišnji rad staž i visoke uplate u mirovinski doprinos. Porez na mirovinu plaća oko 528.000 umirovljenika, a riječ je o čak 36.500 poreznih platiša više nakon isplate siječanjskog usklađivanja u travnju, o čemu smo pisali ovdje. 

Najbolje godine staža i pošteno usklađivanje 

- Nažalost, mnogi ljudi, pogotovo tijekom devedesetih, nisu imali sreću da su na kvalitetnim radnim mjestima, a veliki broj njih imao je i nesreću da im se nisu uplaćivali doprinosi. Zakonska izmjena 1999. da se cijeli radni vijek uzima u obzir prilikom izračuna mirovine dovela je do toga da smo s ondašnjeg prosjeka mirovine, koja je bila oko 70 posto prosječne plaće, to gotovo prepolovili. Rješenje je jednostavno, treba se vratiti tamo gdje je problem nastao, a to je izračun mirovine, kaže Špika. 

Njegova se stranka zalaže da se u izračun vrate najpovoljnije godine rada, uz redovno usklađivanje mirovina. Država, kaže Špika, nije išla na to da se mirovine usklađuju onoliko koliko su raste plaće ili cijene, već je to svaki puta bilo manje. Uz najbolje godine staža i adekvatno usklađivanje mirovine bi bile, zaključuje, veće. Mirovine se, podsjetimo, usklađuju dvaput godišnje u omjeru 85:15 prema rastu cijena i plaća u prethodnom polugodištu, a posljednje usklađivanje od 1. siječnja 2026. iznosilo je 2,68 posto. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.