Kako starimo mijenjaju se naše potrebe i navike: Evo koje četiri promjene su česte
Mnoge potrebe i navike mijenjaju se starenjem. Mijenja se zdravlje i češće su kronične bolesti. S godinama se smanjuje apetit i starijima je potreban manji unos kalorija, ali je unatoč tome bitno misliti o zdravoj prehrani. Mijenjaju se i svakodnevne navike poput pripreme jela, posebno ako je osoba ostala bez partnera. Uz to, nerijetko se javlja usamljenost.
Umirovljenica jede | Foto: Pexels
Što se od potreba i navika s godinama mijenja? Mnogo promjena odvija se usporedno sa starenjem, a jedna od njih je da starije osobe uglavnom trebaju manje kalorija kako bi zadržale zdravu težinu. Također, mnogi gube i apetit, ali iako je starijim osobama potrebno manje hrane, važno je misliti na zdravu prehranu. Tu je i veća podložnost bolestima, češće uzimanje lijekova te slabiji imunitet te mijenjenje svakodnevnih navika zbog životnih okolnosti.
Unos kalorija
Starijim osobama potrebno je manje hrane kako bi se najeli. Jedenje više kalorija nego što ih osoba sagorijeva, dovodi do debljanja. S godinama često dolazi i manjak energije te problemi s mišićima ili zglobovima zbog čega osoba može postati manje pokretna i tako trošiti manje kalorija tjelesnom aktivnošću, piše healthline.com. Osim toga, tako može doći i do gubitka mišićne mase što uzrokuje usporavanje metabolizma. Sarkopenija, gubitak mišićne mase, povezana je sa starenjem, a više o tome ovdje nam je rekla kineziologinja Čvrljak.
Apetit
Mnogi stariji s godinama gube apetit, a uobičajeno je i da se osjet okusa i mirisa smanjuje što može utjecati na to da osoba manje jede. Međutim, potrebno je unijeti dovoljno kalorija i hranjivih tvari kako bi se zadržalo zdravlje organa, mišića i kostiju. Nedovoljan unos može dovesti do pothranjenosti i zdravstvenih problema.
Kronične bolesti
Starije osobe postaju podložnije kroničnim zdravstvenim problemima, poput dijabetesa, visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola i osteoporoze. Vezano uz to, često se preporučuju promjene u prehranu kako bi se liječile ili spriječile navedene bolesti. Ako je osobi dijagnosticiran dijabetes, visoki krvni tlak ili visoki kolesterol, često se savjetuje jesti hranu bogatu hranjivim tvarima, ali niskokaloričnu hranu kao i manje prerađenih šećera te zasićenih i trans masti. Povišeni krvni tlak glavni je uzrok smrti u Hrvatskoj, a mnoge kronične bolesti su u porastu.
S obzirom na veću podložnost bolesti, neki stariji moraju uzimati lijekove za liječenje kroničnih bolesti. Tako neki lijekovi mogu utjecati na apetit, a neki reagiraju na određenu hranu pa je oko svega dobro posavjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom. Zaključno, imunitet s godinama slabi pa se tako povećava rizik od bolesti. Svaki četvrti Hrvat lijekove za bolove pije tjedno, o čemu smo pisali ovdje.
Promjena navika i usamljenost
Gubitak supružnika ili drugih članova obitelji kod starijih može utjecati na svakodnevne navike, a može biti povezano i s prehrambenim navikama. Ponekad se osobe mogu osjećati depresivno, što može utjecati na apetit. Također, ako je partner ili drugi član obitelji uvijek kuhao, postoji mogućnost da si osoba ne zna sama pripremiti obrok pa radije neće jesti. Važno je da članovi obitelji na to obrate pozornost, posjećuju starije i druže se s njima kako ne bi bili usamljeni. Umirovljenici se osjećaju usamljeno, ali ne svi, a o tome smo pisali ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
