Čak i ako sjedite većinu dana, za zdravlje je važan broj koraka koji ste prešli
Hodanje je jedno od najjednostavnijih, najlakših, a iznimno efektivnih načina poboljšanja cjelokupne zdravstvene slike, održavanja preporučene tjelesne težine i općenito produženja životnog vijeka. Zdravstvene dobrobiti hodanja su beskrajne, a stručnjaci smatraju da svakodnevnim hodanjem možete uvelike poboljšati svoje fizičko i psihičko zdravlje. Ako osoba, unatoč sjedilačkom načinu života, prehoda od 9.000 do 10.500 koraka dnevno, prema novim istraživanjima, ima daleko manji rizik od preuranjene smrti, srčanog ili moždanog udara.
Hodanje | Foto: Freepik
Na sam spomen riječi fizičke aktivnosti prevladava razmišljanje da je riječ o kojekakvom zahtjevnom fizičkom radu ili iznimno teškim oblicima raznih vrsta tjelovježbi. Čak i ako ste nekadašnji sportaš/ica, fizičke aktivnosti nižeg intenziteta su u određenim godinama uvijek mudar izbor. Hodanje je jedno od njih, a kako krenuti s ovom aktivnošću možete pročitati ovdje.
Ako dnevno prijeđete do 10.000 koraka, svome psihofizičkom zdravlju učinili ste veliku uslugu. Hodanje ne samo da smanjuje rizik od srčanih bolesti i rane smrti, već ćete se bolje i osjećati. U slučaju da većinu dana provodite u sjedećem položaju, prema rezultatima provedenog istraživanja, prehodanih 10.000 koraka dnevno ostavit će isključivo pozitivne posljedice na vaše zdravlje.
Neutralizacija sjedilačkog načina života
Osobe koje veliki dio dana provode u sjedećem položaju, najčešće u uredskim poslovima i provode ostatak dana na kauču pred televizorom, imaju veliku vjerojatnost od razvitka srčane bolesti i preuranjene smrti. Svojedobno je provedeno istraživanje čiji su rezultati to potvrdili, ali tek se odnedavno istražilo i to da hodanje može neutralizirati učinke sjedenja veći dio dana.
Upravo se ti zdravstveni rizici drastično smanjuju svakim dodatnim korakom iznad 2.200 koraka dnevno pa sve do oko 10.000, neovisno o tome koliko su ispitanici vremena provodili u sjedećem položaju kako stoji u novom istraživanju koje je objavljeno u časopisu British Journal of Sports Medicine. Najmanji rizik od preuranjene smrti, prema znanstvenicima, je bio među osobama koje su imale 9.000 do 10.500 koraka dnevno. Tome treba dodati kako su najmanje izložene riziku od moždanog i srčanog udara bile osobe koje su na dnevnoj razini prelazile oko 9.700 koraka.
Rezultati se temelje na sedmogodišnjem istraživanju
Kako bi se dobili što precizniji rezultati do kojih se došlo u sklopu istraživanja na Sveučilištu u Sydneyju, znanstvenici su koristili podatke UK Biobanka od 72.174 osobe prosječne dobi od oko 61 godine.
Svi ispitanici su na zapešću imali akcelerometar pomoću kojeg je izmjerena razina njihove fizičke aktivnosti. Tijekom gotovo sedam godina, koliko je trajalo praćenje, zabilježena su 1.633 smrtna slučaja i 6.190 kardiovaskularnih komplikacija, kao što su srčani ili moždani udar.
Tjelovježbe niskog intenziteta pomažu u smanjenju rizika od moždanog udara
Ako je suditi prema rezultatima spomenutog istraživanja, bilo koja količina koraka veća od 2.200 dnevno je kao posljedicu, između ostalog, imala i niži rizik od smrti i srčanih bolesti. Pritom se vodilo računa i o vremenu provedenom u sjedećem položaju, ali neizmjerno je važno istaknuti kako su dobrobiti sve veće kako su ljudi imali što veći broj koraka.
Proučavanjem prikupljenih rezultata, znanstvenici su došli do saznanja da osoba koja prehoda od 9.000 do 10.500 koraka dnevno ima daleko manji rizik od preuranjene smrti za 39 posto, dok joj rizik od srčanog ili moždanog udara dolazi na razine od 21 posto. Ako se govori o dvostruko manjem broju koraka, u oba slučaja je postignuto je 50 posto.
U drugom istraživanju koje je objavljeno u časopisu Journal of Neurology, Neurosurgery and Psychiatry, otkriveno je da čak i niske razine tjelovježbe uvelike pomažu u smanjenju rizika od moždanog udara.
– Ljude treba poticati da budu fizički aktivni čak i na najnižim razinama, tvrdnje su znanstvenika koji su izradili navedeno istraživanje. Među njima se pronašlo i istraživača iz londonskog Imperial Collegea.
