Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026

Danijela Križanec Beganović i predmeti iz Zbirke predmeta vezanih za običaje i vjerovanja Etnografskoga muzeja | Foto: Privatna arhiva/ Nina Koydl/ Canva
Božićni običaji se ponavljaju iz godine u godinu, a s vremenom se malo i mijenjaju. Najbolje to pokazuju dostupni zapisi, iskustva ljudi, kao i pogled u prošlost. Detalje nam je otkrila viša kustosica Etnografskog muzeja.
Uz Božić su vezani razni običaji. Tako se tradicionalno u ovo doba kiti kuća, kupuje se drvce koje se potom ukrašava, a uz to tu je i obiteljski ručak. Saznali smo kako su ovi običaji izgledali nekada i koliko se razlikuju od onih danas.
– Gledajući iz suvremene perspektive može se učiniti kako se običaji te načini slavljenja ne mijenjanju, ali gledajući kroz duži period može se primijetiti kako su promjene prisutne. Kako nekada, tako i danas može se primijetiti da postoje veće ili manje regionalne ili mjesne razlike u načinu njegova proslavljanja. Ipak, većina praksi i običaja koje danas vezujemo uz božićne blagdane formirana je tijekom 19. stoljeća kada se formirao i suvremeni način života koji u svoje središte stavlja užu porodicu, rekla nam je Danijela Križanec Beganović.
Koliko su se običaji promijenili ili su pak ostali isti, najbolje se vidi u zapisima iz nekih drugih vremena. Tako su se kuća, okućnice i gospodarske zgrade ukrašavale zelenilom, a ova se tradicija održala do danas. Ipak, zanimljivo je znati i zašto se to radilo. Naime, u vegetacijski mrtvo doba godine ukrašavanje svježim zelenilom ‘prizivalo’ je buđenje prirode i rasta tijekom naredne godine. Ujedno je imalo i ulogu zaštite od ‘zlih sila’, kako nam je rekla viša kustosica. Osim toga, poznat je i običaj ukrašavanja drvca, jedan od glavnih obilježja Božića.
– Drvce smatramo simbolom suvremenog Božića i obiteljskog okupljanja oko njega. Nešto stariji običaj poznat središnjoj Hrvatskoj onaj je izrade “kinča” ili “cimera”, visećeg ukrasa od zimzelenih grana i vriježa koji se također ukrašavao nakitom. Božićna grana koja je nekada bila poznata u istočnoj Hrvatskoj danas je gotovo nestala, dok je ukrašavanje zelenilom svetačkih figura i kipova u božićno vrijeme i danas rašireno u pojedinim domovima, objasnila nam je sugovornica.

Danijela Križanec Beganović | Foto: Privatna arhiva
Od ostalog zelenila, treba spomenuti i božićno drvce, po mnogima najvažniji simbol suvremenoga Božića. Božićno drvce se prvo pojavljuje u kraljevskim i aristokratskim kućama od 18. stoljeća nadalje, a tek u 19. stoljeću se pojavilo posvuda. Tako je recimo u Podravskim Sesvetama zabilježeno tek 70-ih i 80-ih godina, kada se tamo pojavljuje i na sajmovima, ispričala nam je Križanec Beganović.
Što se tiče vrste drvca, na tržištu je većinom u ponudi bila smreka i jela, a ostale su vrste bile rjeđe. U Splitu je prvo božićno drvce okićeno 1895. godine zahvaljujući obiteljskom starješini varoške obitelji Kaliterna, a koji je okićeno drvce vidio u nekoj od kuća činovnika željezničke uprave.
– Umjetna drvca se javljaju vrlo rano, polovinom 19. stoljeća. U Njemačkoj se počela događati deforestacija i onda se pojavila potreba za umjetnim drvcima. Najstarija poznata drvca bila su izrađena od guščjeg perja obojenoga u zeleno i bila su malih dimenzija te okićena minijaturnim nakitom, otkrila nam je sugovornica.
Ukrasi za drvce ili za dom su bili različiti, a većinom su se izrađivali od dostupnih materijala. Tako se ukrašavalo voćem, papirom ili orašastim plodovima.
– Ukrasi su se izrađivali uglavnom kod kuće. Uz kićenje jabukama ‘božićnicama’ ukrašavalo se u zlatnu ili srebrnu boju obojenim orasima i drugim orašastim plodovima, ukrasima izrađenim od papira te keksima ili ukrasima izrađenim od slanoga tijesta, ‘salon’ bombonima te svjećicama. Oni koji su se kupovali su bili serijske izrade, a mogli su si ih priuštiti tek rijetki, rekla nam je viša kustosica u Etnografskom muzeju.
Uz drvce, prepoznatljiva tradicija je i sijanje pšenice na Svetu Luciju, a tu je prostiranje slame u kuću. Ovo je bio mnogima omiljeni običaj.
– Slama bi se prostrla obično pod stol te bi se na njoj igrala djeca. Ovoga se običaju mnogi od kazivača sjećaju s veseljem. No, od kada su se u kuće počeli ugrađivati suvremeni podovi od lakirana parketa ovaj običaj pomalo nestaje.
Veliku ulogu je igrala i svijeća, simbol ‘novoga svjetla’ koja se palila u badnjačko predvečerje. Donio ju je sam vlasnik kuće, a ovo se smatralo najsvečanijim trenutkom i pravim početkom proslave Božića. Svijeće na drvcu su se pak palile samo u svečanim prigodama, kako ne bi došlo do požara. Ne treba zanemariti ni blagdansku trpezu. Hrana je na blagdane morala biti najbolja i svečana, a najvažnije od svega je da nije smjelo ničega nedostajati, na sam Božić je moralo biti svega.
Za kraj smo saznali prihvaćaju li se baš svi novi običaji. Odnosno zadržavaju li se svi običaji ili možda neki nestaju.
– Danas svjedočimo kako se načini proslava, vrste ukrasa i hrana puno brže i lakše šire zbog globalizacijskih procesa, povezanosti i dostupnosti suvremenih medija. Nerijetko možemo čuti kako figure orašara ili gnomova, koje su vrlo popularne posljednjih godina, kod nas nisu ‘dio hrvatskog tradicijskog nakita’ i načina proslavljanja Božića. No unatoč ovoj kritičnosti prema novinama, a kada običaje promatrate kroz duži period možete uočiti kako mnogi elementi koje danas prepoznajemo kao ‘tradicijske’ u stvari i nemaju tako dugu povijest. Isto tako, neke od novina se prihvate, a neke nakon nekog vremena naprosto nestanu iz prakse. Adventski vijenac recimo nije bio prisutan u tradicijskoj kulturi, nego se kod nas pojavio nedavno. Iako se radi o običaju zabilježenom krajem 19. stoljeća, a čiji nastanak vezujemo uz protestantski krug, kod nas u javnome prostoru zaživio je tek početkom 21. stoljeća od kada je stekao veliku popularnost. Treba vidjeti kako će biti s orašarima i gnomovima, rekla nam je Danijela Križanec Beganović.
Kako su nekada izgledali ukrasi možete vidjeti u galeriji ispod:
predmeti iz Zbirke predmeta vezanih za običaje i vjerovanja Etnografskoga muzeja | Foto: Nina Koydl
predmeti iz Zbirke predmeta vezanih za običaje i vjerovanja Etnografskoga muzeja | Foto: Nina Koydl
predmeti iz Zbirke predmeta vezanih za običaje i vjerovanja Etnografskoga muzeja | Foto: Nina Koydl
predmeti iz Zbirke predmeta vezanih za običaje i vjerovanja Etnografskoga muzeja | Foto: Nina Koydl
predmeti iz Zbirke predmeta vezanih za običaje i vjerovanja Etnografskoga muzeja | Foto: Nina Koydl
predmeti iz Zbirke predmeta vezanih za običaje i vjerovanja Etnografskoga muzeja | Foto: Nina Koydl
predmeti iz Zbirke predmeta vezanih za običaje i vjerovanja Etnografskoga muzeja | Foto: Nina Koydl
predmeti iz Zbirke predmeta vezanih za običaje i vjerovanja Etnografskoga muzeja | Foto: Nina Koydl
predmeti iz Zbirke predmeta vezanih za običaje i vjerovanja Etnografskoga muzeja | Foto: Nina Koydl
predmeti iz Zbirke predmeta vezanih za običaje i vjerovanja Etnografskoga muzeja | Foto: Nina Koydl
predmeti iz Zbirke predmeta vezanih za običaje i vjerovanja Etnografskoga muzeja | Foto: Nina Koydl
predmeti iz Zbirke predmeta vezanih za običaje i vjerovanja Etnografskoga muzeja | Foto: Nina Koydl
predmeti iz Zbirke predmeta vezanih za običaje i vjerovanja Etnografskoga muzeja | Foto: Nina Koydl
predmeti iz Zbirke predmeta vezanih za običaje i vjerovanja Etnografskoga muzeja | Foto: Nina Koydl
predmeti iz Zbirke predmeta vezanih za običaje i vjerovanja Etnografskoga muzeja | Foto: Nina Koydl
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 11 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 33 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 21 d 31.10.2026
Narodne nošnje u Hrvatskoj: Danas su dio folklora, a nekad su bile pokazatelj statusa
Bogato i raznoliko tradicijsko nasljeđe ogleda se u narodnim nošnjama diljem Hrvatske. Glavni materijali bili su lan, konoplja, vuna i svila.
12:21 72 d 10.09.2026
Darko (76) u HGSS-u je pola stoljeća: 'S godinama gubimo snagu, ali dobivamo znanje'
Alpinist Darko je član HGSS-a već 52 godine. Više ne sudjeluje izravno u akcijama spašavanja, ali u 'pozadini' pomaže itekako vrijednim prijedlozima.
08:23 11 h 21.11.2026
Umirovljenik Alen (56) branio je Vukovar: 'Očajnički smo se nastojali probiti i pomoći'
Branitelju Alenu 18. studeni nije samo državni blagdan. Sjećanja na ratne dane bude se s dolaskom jeseni. Uz veliku tugu, ovih dana osjeća i ponos.
09:34 3 d 18.11.2026
Novinar o svojoj Komiškoj noni: 'Bila je bolji program od bilo koje današnje platforme'
Novinar Petric objavio je knjigu 'Komiška nona'. Posvećena je baki Nini koja je bila stroga, ali i brižna. Ljeta je provodio s njom i djedom na Visu.
06:56 6 d 15.11.2026
Što u domovima za starije jedu oni s dijabetesom? 'Povrće prženo u ulju nikako'
Umirovljenici koji imaju dijabetes ne smiju jesti masno ni slatko. U varaždinskom Domu za starije čak 35 posto korisnika ima šećernu bolest.
07:12 7 d 14.11.2026
Učiteljica osmislila hit projekt, učenike potiče na čitanje: Otkriva i 5 naslova u kojima uživaju
Iz želje da učenicima ponovno približi knjigu i čitanje, Mirjana Petrunić je prije 11 godina pokrenula projekt Moja prijateljica knjiga.
09:12 10 h 21.11.2026
Učenica Tena Martinčević odlučila je promijeniti srednju školu. Kako kaže, jednostavan je to korak ako si aktivan učenik i ako se trudiš.
09:12 10 h 21.11.2026
Novi stanovi, ali ne i novi stanari. Primjer iz Dubrovnika otkriva kako se suglasnost za turistički najam ucjenom može osigurati već pri prodaji.
10:25 9 h 21.11.2026
Mala općina prodaje čak 28 nekretnina: Rješavaju se i 6.300 kvadrata šume za 30 tisuća eura
Kupce koji planiraju gradnju vlastitog doma čeka i oslobođenje od komunalnog doprinosa. No oni se moraju obvezati na dugogodišnji život u općini.
10:15 9 h 21.11.2026