Fotografkinje Slavka i Julija u Botaničkom vrtu: 'Važno je snimati ono što čovjek voli'

Tijekom posjeta Botaničkom vrtu, razgovarali smo s poznatom hrvatskom fotografkinjom, 97-godišnjom Slavkom Pavić. Otkrila nam je da najviše voli fotografirati ljude. Osim nje, pričali smo i s umirovljenom profesoricom, 70-godišnjom Julijom Domac. Kao dijete otac ju je uvijek dovodio u Botanički vrt, tako da je emotivno vezana za to mjesto. Aktivno fotografira od 2008. godine, a najviše prirodu, ljude na ulici i portrete.

Izložba foto-amatera i prijatelja Vrta otvorena je u Botaničkom vrtu u Zagrebu. To nam je bio povod za razgovor s poznatom hrvatskom fotografkinjom Slavkom Pavić koja Botaničkim vrtom šeće svaki dan. Uz nju, umirovljena profesorica geografije Julija Domac ispričala nam je sve o svojoj ljubavi prema fotografiji.

‘Najviše volim fotografirati prirodu, ali i portrete’

Profesorica geografije, 70-godišnja Julija Domac nikada se fotografijom nije bavila profesionalno, ali kako kaže, na neki način su geografija i fotografija dosta povezane. Ova fotografkinja u Botanički vrt dolazi nekoliko puta mjesečno. Njezin je otac bio sveučilišni profesor na PMF-u, predavao je morfologiju i sistematiku bilja i ovdje je imao svoj ured. Kao dijete uvijek ju je dovodio u Botanički vrt, tako da je emotivno vezana za to mjesto, kako nam je otkrila.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Fotografijom se bavim od djetinjstva, naravno onda nisu bili digitalni, nego analogni fotoaparati. Moj prvi fotoaparat je bio Beirette. Aktivno se bavim fotografijom od 2008. godine, otkad sam postala članica Fotokluba Zagreb. Najviše volim fotografirati prirodu, iako jako volim i ljude, točnije uličnu fotografiju, portrete. Teško je reći, kazala nam je 70-godišnja Julija.

‘Mladić jednom rukom vodi konja, a drugom bicikl’

Gospođa Julija do sada je imala samo tri samostalne izložbe, jer to ipak iziskuje dosta novca. Jedna je bila Oda vodi, druga Portretiranje života i treća Zagrebačke priče. Sudjelovala je u preko 130 izložbi kod nas i u inozemstvu, kako nam je objasnila. Kako je članica Fotokluba Zagreb, tako zna i gospođu Slavku Pavić. Predivna je osoba, duhom čila i draga, a svi ju jako vole u Fotoklubu, kako nam je kazala Julija.

– Najdraže mi je fotografirati ljude, ali uvijek s oprezom jer nikad ne znate kako će ljudi shvatiti svoj portret. Čovjek mora biti objektivan i oprezan kod snimanja portreta. Još volim mostove, konje, eto to volim. Cvijeće je usput, vidiš cvijet, diviš mu se, on je tu i čeka da ga netko snimi pa možda budem i ja ta. Moja najdraža fotografija je gdje sam snimila jednoga mladića, jednom rukom vodi konja, a drugom drži bicikl i ide u Novom Zagrebu. Sele se starosjedioci, dolaze nove zgrade, novi ambijenti. To mi je jedna od najdražih fotografija, rekla nam je 97-godišnja fotografkinja Pavić.

‘Važno je snimati ono što čovjek voli’

Fotografirati analognim fotoaparatom bilo je drugačije nego danas digitalnim, no mnogi i dalje uživaju u crno-bijelim fotografijama koje odišu posebnošću. Digitalna fotografija pruža puno više mogućnosti, da čovjek ne potroši film. Fotografija se sve više unaprjeđuje, kako nam je rekla fotografkinja Julija koja je spomenula svojega kolegu Stanka koji isključivo radi uličnu crno-bijelu fotografiju.

– Mislim da je važno snimati ono što čovjek voli, od srca raditi. Također, mislim da treba raditi spontano. Često odem u grad bez ikakvih planova, uzmem fotoaparat, jako sam sretna kad snimim nešto što nije planirano. Imam više svojih dragih fotografija, a najdraža mi je ona koju sam uslikala na otoku Silbi kad sam ljetovala. Snimila sam ovce u suton, to sam si izradila, doma iznad kreveta mi visi. U Botaničkom vrtu volim slikati leptire; prugasto jedarce, lastin rep, kada cvate lavanda onda je prekrasno snimati leptire, poručila je Julija.

Izložba je organizirana od ljubitelja Botaničkog vrta koji ga redovito posjećuju. Inače, Botanički vrt u Zagrebu je otvoren davne 1889. godine. Djeluje već više od 130 godina u znanosti i obrazovanju pod okriljem sveučilišne nastave i znanstveno-stručnog rada u području botanike. Začetnik ideje o potrebi osnivanja botaničkoga vrta bio je profesor botanike Bohuslav Jiruš, a njegov nasljednik profesor Antun Heinz ideju je uspio ostvariti.

Neki ljubav prema prirodi pokazuju fotografijom, a umirovljenice Ester i Brigita brinu o njezinoj čistoći. Više o tome pročitajte ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.