Priče Spomen-groblje na Rabu: Nekada je na otoku bio zloglasni fašistički logor

Spomen-groblje na Rabu: Nekada je na otoku bio zloglasni fašistički logor

Ivana Moslavac
Ivana Moslavac

14. kolovoz 2025.

Facebook X Linkedin Mail

Nekada je oko 15.000 Slovenaca, Hrvata i Židova bilo zarobljeno u talijanskom fašističkom logoru na otoku Rabu. Dignut je 27. srpnja 1942. godine, a bio je jedan od zloglasnijih fašističkih logora u Drugom svjetskom ratu. Ne zna se točna brojka stradalih, procjene idu na više tisuća. Ovo spomen-groblje postoji od 1953. godine, a 1993. otkrivena je spomen-ploča.

Spomen groblje

Spomen-groblje na Rabu | Foto: Mirovina.hr

Na otoku Rabu postojao je jedan od zloglasnijih fašističkih logora u Drugom svjetskom ratu. Točnije, na Rabu u Kamporu talijanski fašistički logor dignut je 27. srpnja 1942. godine. Nekada je na tim prostorima bilo zatočeno oko 15.000 Slovenaca, Hrvata i Židova.

Hrvoje Klasić
Klasić: U Goli otok se ne ulaže jer se Krk i Rab ne mogu dogovoriti

Ne zna se točna brojka stradalih, procjene idu na više tisuća, ali zna se 1.488 imena preminulih među kojima je 163 djece mlađe od 15 godina. Logoraši su živjeli u malim šatorima s jednom dekom i malo slame. Ti šatori zamijenjeni su barakama kada su logoraši već bili u dubokoj gladi, bolesni, s posljedicama nasilja i loših životnih uvjeta. Na pločama spomen groblja može se pročitati da vode za piće nije bilo. Također, hrana imala upola manje kalorija od one najmanje količine za preživljavanje.

Logor je bio u funkciji više od godinu dana, sve do kapitulacije Italije 8. rujna 1943. Tada je formirana rapska brigada s 1.700 boraca koji su potom oslobodili logor i otok, a talijanske vojnike otpratili na brodove prema Italiji. Ovo spomen područje postoji od 1953. godine, a 1993. otkrivena je spomen-ploča.

I dok je tako Kampor na Rabu ostavština nekadašnjeg fašističkog logora, odmah do Raba je Goli otok gdje je postojao komunistički logor, a blizu je i Pag gdje su bili dijelovi ustaškog logora. Kako je nedavno u našem podcastu objasnio povjesničar Hrvoje Klasić, u ta tri logora odvoženi su ljudi iz političkih, rasnih i ideoloških razloga, a predložio je da bi baš Rab mogao biti središte škole mira gdje bi se govorilo o problemima totalitarizma, diktature, fašizma, komunizma. Podsjetimo, lani smo posjetili Goli otok i prisjetili se njegove brutalne prošlosti. Više o tome pročitajte ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.

drugi svjetski rat fašistički logor Kampor logoraši rab spomen groblje