Mali vodič o uzgoju rajčice – od male mlade biljke do velikog i sočnog ploda

Barbara Jurišić
18. srpnja 2022.
Priče
A- A+

Rajčice su korisne zbog raznih nutritivnih vrijednost i nevjerojatno puno načina spremanja, ali kako se brinuti za njih dok ne dobiju plod? U ovom članku ćete saznati zašto je rajčica dobra za vaše zdravlje, kako ju uzgajati te na koje probleme bi mogli naići pri uzgoju ove “zlatne jabuke”.

Rajčica
(Barbara Jurišić/Mirovina.hr)

Male, velike, duguljaste, okrugle, crvene, žute, pa ,čak, i crne, rajčice su postale nezaobilazno voće u našoj prehrani. Praktično je jer se može kombinirati s raznim drugim povrćem te koristiti u raznim oblicima. Mogu se spremati kao sataraš, sos, koristiti u salatama, sušiti, ali koliko god ju obrađivali, ona ne gubi svoju nutritivnu vrijednost. Korisne su i za zdravlje jer zbog velikog udjela kalija snižavaju krvni tlak i zbog svoje lagane kiselosti i vlakana mogu pozitivno utjecati na vaš probavni sustav. Također, sadrže vitamin K koji je dobar za kosti.

Rajčice vole bogato tlo, no sami uvjeti uzgoja ovise o tome koju sortu birate. Ako birate sitne rajčice, kao što je “cherry” sorta, one mogu lagodno rasti u grmolikom obliku, no, ako birate veće sorte, kao što je volovsko srce, one više vole rasti s podupiračima. Razlog tome je taj što velikim rajčicama treba više sunca te plodovi ne vole dodirivati zemlju. Kada dodiruju zemlju, često ne sazrijevaju pravilno i, čak, mogu započeti truliti.

Gdje smjestiti rajčicu

Potrebno je, za početak, odabrati mjesto koje ima dovoljno sunčeve svjetlosti. Ova „zlatna jabuka“ ne želi dozreti u sjeni te, i ako dozreli, unutar crvene kože, pronaći ćete zelenu unutrašnjost. Postoje jela pripravljena prženjem zelene rajčice, ali nisu najzdravija jer su spojevi, koji se nalaze unutra, kancerogeni.

Zemlja, također, igra jako veliku ulogu. Birajte mjesto gdje zemlja nije glinena. Glinena zemlja stvara problem korijenu jer se on nema gdje i kako širiti te ona zadržava jako puno vlage. Rajčica ne podnosi previše vlage jer joj korijen počne truliti. Ako uzgajate svoju rajčicu na balkonu, pobrinite se da bude u većem kalju te da na dno kalja postavite malo šljunka koji će imati ulogu drenaže. U povišenim gredicama nema potrebe za time jer zemlja od ispod gredice vuče iz nje vlagu.

Za kraj, morate poštivati razmak sadnje biljaka te vrijeme sadnje biljaka. Različite sorte imaju različite razmake zbog razlike u visini, načinu rasta i slično. Obično su te informacije navedene na pakiranju sjemena ili, ako uzimate sjeme od susjede, jednostavno upitajte nju.

Kako se brinuti o rajčici

Posadili ste svoju rajčicu i ona je počela rasti. Često ljudi puste da rajčica raste sama od sebe te ne paze puno na nju. Plodove ćete zasigurno dobiti, no oni možda neće biti najkvalitetniji. U nastavku ćete moći pročitati o tome kako dobiti što više što kvalitetnijih plodova.

Rajčica ne voli previše vlage. Potrebno ju je obilno zalijevati, ali pazite da joj zemlja nije konstantno vlažna. Previše vlage može prouzročiti truljenje korijena, kao što je ranije navedeno, ali može, također, prouzročiti veliku ranjivost plodova te se isti mogu raspuknuti. Najbolje ju je zalijevati u večernjim satima.

Obavezno poduprite biljku. Veličina podupirača mora biti oko 1,5 m jer rajčica može narasti jako visoka. Pratite njezin rast i premještajte vezice ovisno o veličini biljke. Najbolje bi bilo uzeti stare krpe, platna ili slično kako se vezice ne bi urezivale u biljku i nemojte previše zatezati. Vezicu smjestite ispod lista kako biljka ne bi „spuznula“ prema dolje i, samim time, previše se savijala.

Nepravilno vezana rajčica
(Barbara Jurišić/Mirovina.hr)

Skidajte zaperke. Zaperci su male grančice i listići koji se stvaraju u pazušcima listova na glavnoj grani. Oni crpe snagu biljci i biljka postaje gušća. Zbog veće količine listova i grana, plodovi ne dobivaju dovoljno sunca te počinju neravnomjerno zreti. Zaperak se može otkinuti i dok je jako velik jer rajčica ima jaku sposobnost zaraštanja i regeneriranja no ako više ne možete razlučiti zaperak od biljke, onda ga je bolje ostaviti.

Slika 1: zaperak, Slika 2: ožiljak nastao uklanjanjem većeg zaperka
(Barbara Jurišić/Mirovina.hr)

Prevencija bolesti i nametnika

Rajčica je poprilično otporna biljka, ali, kao i sve ostale biljke, ona ima svoje štetnike i bolesti. Najčešći problemi s kojima se možete susresti su manjak kalija u zemlji, pepelnica, plijesni i smrdljivi martini.

Smrdljive martine je najbolje uklanjati ručno te ih zatvarati u bocu s vodom. Iako je t voda neugodnog mirisa nakon velike količine smrdljivih martina u njoj, poželjno ju je politi po zemlji i podupiračima biljke. Smrdljivi martini otpuštaju svoj neugodan miris kada su u opasnosti kako bi upozorili na opasnost i kako bi se od iste obranili. Ne dirajte ih golim rukama te ne polijevajte biljke ako sumnjate na moguću alergiju na njih. Postoje razni prirodni pripravci, no oni nisu pokazali veliku učinkovitost pri suzbijanju smrdljivih martina.

Oštećenje uzrokovano napadom smrdljivog martina
(Barbara Jurišić/Mirovina.hr)

Pepelnicu i plijesni je lako prevenirati. Do plijesni često dolazi zbog prevelike vlage, zbijenosti biljaka te truljenja doljnih listova. Poštivali ste razmak i pazili na zalijevanje, sada je vrijeme da se uklone doljnji listovi. Kad primijetite da listovi počinju žutiti, iste uklonite rezanjem ili jednostavnim kidanjem. Uhvatite list pri glavnoj stabljici te ga povucite prema dolje. Tako možete spriječiti i širenje peronospore jer je žućenje listova jedan od znakova nastajanja iste.

Slika 1: uklonjeni suhi listovi sa stabljike, Slika 2: uklanjanje suhog lista
(Barbara Jurišić/Mirovina.hr)

Bordoška juha

Ako je peronospora poodmakla, najbolje će na nju djelovati bordoška juha. Sastoji se od modre galice, gašenog vapna i vode. Možete kupiti gotovi pripravak ili ju pripremiti sami. Ona je jedan od najstarijih fungicida, algicida i baktericida. Uloga modre galice u bordoškoj juhi je suzbijanje uzročnika dok je uloga gašenog vapna da neutralizira kiselost pripravka te da se teže ispere. Iako ovaj pripravak nije jako opasan za ljude, preporučljivo je ne tretirati biljku prije berbe. Na 10 L vode stavite 100 g modre galice te 120-130 g gašenoga vapna. Posuda u kojoj pripremate bordošku juhu ne smije biti metalna. Ulijte u posudu 5 L vode, u njoj otopite modru galicu te dodajte vapno. Kada se sve otopi, ulijte još 5 L vode. Ona ne smije stajati duže od 2 dana nakon pripreme te nemojte tretirati biljke na niskim temperaturama.

Provjerite i ostale savjete u vrtu ili na balkonu:

 

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap