Zašto bi Vlada morala prestati umanjivati najniže mirovine u slučaju rada?

Prijedlogom izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju Vlada ispravlja nepravdu omogućujući rad do pola radnog vremena uz zadržavanje isplate cijele mirovine i obiteljskim umirovljenicima. Zakon bi trebao biti usvojen po hitnom postupku do raspuštanja Sabora, odnosno sredine srpnja. Tako će već ovu sezonu priliku za rad, od čega država i te kako ima koristi, dobiti i i 215 tisuća korisnika obiteljske mirovine. No, Vlada nije ispunila jednu drugu nepravdu, prestala umanjivati najniže mirovine u slučaju rada i to za prosječnih oko 600 kuna. No, mora to prestati činiti iz nekoliko bitnih razloga.

Silvano Hrelja obećao je da će prilikom izglasavanja izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju koje rad omogućuju i korisnicima obiteljskih mirovina dati amandman kako bi se ujedno prestale umanjivati najniže mirovine u slučaju zaposlenja do pola radnog vremena.

Najniže mirovine i među onim obiteljskima

Iako umirovljenici imaju pravo raditi bez umanjenja mirovine, ona se ipak umanjuje onima koji su ostvarili najnižu mirovinu, jer im je osnovna mirovina izračunata temeljem staža i plaća za prosječnih 623 kune manja pa su dobili najnižu. Upravo taj iznos država im oduzima ako se zaposle.

Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje jasno pokazuju zašto Vlada mora prestati s tom praksom istovremeno s omogućavanjem rada obiteljskih umirovljenika. Njih je u Hrvatskoj 215.787, a žive sami ispod linije siromaštva s prosječnih 2.094 kuna, što je 500 kuna manje od prosječne mirovine svih 1,14 milijuna umirovljenih građana.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Uz to, imamo 270.232 korisnika s najnižom mirovinom koja iznosi prosječnih svega 1.737 kuna, dakle svaki četvrti živi s takvim primanjima.

Da bi stvar bila gora, među obiteljskim umirovljenicima upravo je 26.112 onih kojima je određena najniža mirovina. Oni svakako kao samci žive s manje od prosječnih 2.094 kuna pa je tako njihova potreba za zaposlenjem uz mirovinu i najveća. No, ako se zaposle, država će im uzeti dio mirovine. I to nemalih oko 600 kuna.

Razlika koja im se uzima svake godine sve veća

Naime, prosječna osnovna mirovina određena prema stažu i plaćama korisnicima najnižih mirovina iznosi samo 1.114 kuna. Država im daje u prosjeku 1.737 kuna, što je razlika od 623 kune. Tu razliku oduzima im u slučaju da se zaposle do polovine radnog vremena.

Da bi stvar bila još gora, razlika se  iz godine u godinu povećava pa umirovljenici ostaju bez sve većeg dijela zakonom stečene mirovine u slučaju rada na koji ih potiče država. Naime, kako usklađivanjem raste aktualna vrijednost mirovine, tako rastu i one najniže, a samim time i razlika. Usporedbe radi, ta je razlika krajem 2018. godine, prije mirovine reforme kojom se ujednačila vrijednost mirovine po godini staža za sve, iznosila 536 kuna, dakle skoro stotinu kuna manje. A razlika će se samo povećavati.

Država nedvojbeno uzimanjem dijela najniže mirovine u slučaju rada štedi i dobiva, jer umirovljenicima uzima dio primanja, a oni joj još dodatno uplaćuju doprinose za mirovinsko osiguranje od rada.