Umirovljenica zbog rada za 1.500 kuna dobila 500 kuna manju mirovinu!

Jasmina Grgurić
3. listopada 2019.
Novosti
A- A+

Nakon 37 godina radnog staža ostala je nezaposlena. Kako bi izbjegla veću penalizaciju uvedenu ove godine mirovinskom reformom, otišla je lani u prijevremenu mirovinu. Dobila je onu najnižu, svega 2.166 kuna. Zbog malih primanja odlučila se ovoga ljeta zaposliti na nepuno radno vrijeme. Radila je 15 sati tjedno u konobi za bruto plaću od 1.500 kuna, zbog čega joj je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje umanjio mirovinu za 500 kuna. Priča je ovo 59-godišnje umirovljenice.

Ilustracija: Unsplash

“Prošle godine sam dobila poslovno uvjetovani otkaz. Prema tadašnjem zakonu mogla sam biti dvije godine nezaposlena i onda otići u mirovinu bez penalizacije. Nisam uzimala nikakvo bolovanje, niti sam iskoristila godišnji odmor do kraja, željela sam raditi. Zaposlila se u maloprodajnom centru, ali zbog mobinga i presinga odustala te izgubila sva navedena prava. Primala sam naknadu sa Zavoda za zapošljavanje, tražila dalje posao u struci i izvan struke…” – počinje nam svoju priču 59-godišnja umirovljenica.

Ukinuli joj najnižu mirovinu

Da bi izbjegla veću penalizaciju, uvedenu ove godine mirovinskom reformom, odlučila je otići u prijevremenu mirovinu sa 59 godina života i 37 godina i jednim mjesecom radnog staža. Nadala se pritom da će se zaposliti barem na pola radnog vremena, jer dobiva najnižu mirovinu koja iznosi svega 2.166 kuna. Posao je našla na 15 sati tjedno u jednoj konobi za bruto plaću od 1.500 kuna, no tu je uslijedilo neugodno iznenađenje.

Zaposlila se na pola radnog vremena pa dobila manju mirovinu!

“Kako je mirovina mala, na nju ide dodatak. Ovo ljeto sam se zaposlila na nepuno radno vrijeme, ali tu mi je od mirovine odbijen i taj dodatak na mirovinu” – govori ogorčena umirovljenica te nam pokazuje ugovor o radu i rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kojim joj se ukida najniža mirovina te samim time umanjuje za 500 kuna na iznos od 1.648 kuna mjesečno.

Iako je sve po zakonu, ljuti je što joj se to ne bi dogodilo da ima veću mirovinu, ali u tom slučaju ne bi morala raditi.

Ispada da je radila za samo 500 kuna

“Da mi je mirovina 10.000 kuna ne bi mi odbijali ništa, ovako ispada da sam radila za otprilike 500 kuna. Tražim i dalje posao i to na punih osam sati, izvan struke, ali nitko nije zainteresiran jer bi trebali plaćati velike doprinose, imam dosta staža. Rad na četiri ili manje sati više je troška nego koristi. Onda je normalno da se potiče rad na crno” – zaključuje.

Dodaje kako svoj problem i ne smatra toliko velikim, jer ima i većih nepravdi prema umirovljenicima, poput one da za samo pet kuna prijeđu cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje pa moraju plaćati 70 kuna svakoga mjeseca.

Pravo na rad treba dati i korisnicima obiteljskih mirovina

“Zašto se nama, koji želimo raditi, koji smo zaslužili tu bijednu mirovinu sa 37 godina staža, odbijao taj dodatak? Granica siromaštva je skoro 2.500 kuna, a ja da to imam ne bih trebala ni tražiti posao. Od iduće godine bit će manja penalizacija, a tu je i dodatak na mirovinu za svako dijete. Što s nama koji smo za to ostali zakinuti? – pita umirovljenica. Rješenje vidi u izlasku na referendum kako bi se ispravile ovakve nepravde.

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, korisnicima najniže mirovine za vrijeme zaposlenja ne pripada najniža mirovina, nego mirovina određena prema stažu i plaći. Nakon prestanka zaposlenja može se ponovno odrediti najniža mirovina ako je povoljnija.

Prosječna najniža mirovina iznosi 1.670 kuna, a prima je više od 255.000 osoba, dakle gotovo svaki četvrti umirovljenik u Hrvatskoj. Riječ je o najsiromašnijoj skupni umirovljenika, kojima ukidanje dodatka u slučaju zaposlenja predstavlja dodatni financijski teret.

Građanin ima pravo na najnižu mirovinu ako mu je mirovina određena na temelju staža i plaća manja od najniže mirovine. U tom slučaju svaka godina staža računa se tako da se pomnoži s aktualnom vrijednošću mirovine.