"Više želja nego realnost": Je li Hrelja doista izbor za ministra rada ako SDP dobije izbore?

Bude li Davor Bernardić nakon 5. srpnja u prilici sastaviti Vladu, ministarstva bi trebalo biti puno manje nego do sada, između 10 ili 12. Restart koalicija raste iz dana u dan, a u slučaju postizbornih pregovora broj ministarstava bi mogao biti veći. Iz HSU-a su proteklih mjeseci bili dosta glasni oko toga da njihov šef Silvano Hrelja postane budući ministar rada, no ništa nije sigurno.

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja još je u rujnu za portal Mirovina.hr potvrdio spremnost za ulazak u izvršnu vlast kako bi postao ministar rada i mirovinskog sustava. Još jedan HSU-ovac, Tomislav Žagar, potvrdio nam je prije nekoliko tjedana u intervjuu da Restart koalicija u slučaju osvajanja izbora ide u tom smjeru.

Međutim, Jutarnji list danas donosi potencijalna ministarska imena u slučaju pobjede Restart koalicije, no mjesto ministra rada i mirovinskog sustava prema njihovim izvorima i nije tako sigurno:

“Za Ministarstvo rada jako je zainteresiran predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja, ali naši sugovornici iz SDP-a kažu da su to više želje nego realnost. Sasvim je sigurno da će kod odabira ministra rada ključnu riječ imati i politički tajnik stranke Davorko Vidović, ali on, kako doznajemo, nema ambiciju biti dio izvršne vlasti”, piše Jutarnji list.

Tko bi mogli biti ostali ministri?

Branko Grčić bio bi potpredsjednik Vlade bez ministarstva koji bi koordinirao svim procesima. Potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti trebao bi biti Rajko Ostojić, a budući ministar zdravlja mogao bi biti Danko Velimir Vrdoljak. Još jedan potpredsjednik mogao bi biti šef HSS-a Krešo Beljak koji bi provodio reformu lokalne samouprave jer ima iskustva kao dugogodišnji gradonačelnik Samobora.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Voditelj SDP-ovog savjeta za gospodarstvo mogao bi biti prof. Josip Tica, a na tom mjestu mu konkurira i bivši ministar financija Boris Lalovac.

Bivši predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić dobio bi jedno “mega ministarstvo” koje bi zapravo spojilo pet do šest sadašnjih ministarstava koje imaju neki doticaj s gospodarstvom.

Ministar unutarnjih poslova mogao bi postati Nikša Vukas kojeg sugovornici Jutarnjeg lista opisuju kao izuzetno organiziranog i sistematičnog čovjeka. Ministarstvo socijalne politike preuzeo bi Nino Žganec, a konkurenti su mu bivša saborska zastupnica Marija Alfirev te pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Primorsko-goranske županije Dragica Marač.

Vanjsku politiku vodio bi Joško Klisović, dok je najizgledniji kandidat za ministra obrane Franko Vidović. Njemu je pak konkurent dugogodišnji istaknuti član SDP-a Arsen Bauk koji je u MORH-u bio još u Račanovoj Vladi.

Obrazovanje i znanost preuzeo bi Emil Tafra, zaštitu okoliša Mirela Holy, a zelene politike i prostorni razvoj preuzela bi šefica GLAS-a Anka Mrak Taritaš.

Kao ministar pravosuđa spominje se Vojko Braut, odvjetnik i potpredsjednik riječkog SDP-a, iako dio SDP-a na tom mjestu priželjkuje saborskog zastupnika Peđu Grbina. Posljednje “ministarsko” ime koje se spominje jest Mihael Zmajlović koji bi vodio Državni ured za digitalnu ekonomiju.