Koliko dajete za naknade u drugom i trećem stupu: Mogu Vam naplatiti i po tri posto

Postoji niz naknada koje se mogu naplatiti članovima fondova u drugom i trećem stupu. Zato smo s Hanfom provjerili o kojim vrstama naknada se radi te u kojoj visini se naplaćuju. Obračunavaju se u različitim postotcima pri čemu se naknade za upravljanje i depozitara oduzimaju od imovine fonda. U slučajevima kad član mora platiti naknadu jer mijenja mirovinsko društvo koje mu vodi fond, o čemu smo pisali ovdje, novac se skida s njegovog računa.

Naknade za upravljanje u drugom stupu sve manje

Kod obveznih mirovinskih fondova (OMF) za štednju u drugom stupu mirovinsko društvo u 2026. godini može zaračunati naknadu za upravljanje u visini do 0,23 posto godišnje. Taj postotak se obračunava te oduzima na iznos ukupne imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Zakon o obveznim mirovinskim fondovima propisuje da se naknada za upravljanje koristi za financiranje djelatnosti mirovinskog društva. Oduzima se radi pokrića troškova društva, a postotak se svake godine mijenja. Na primjer, 2024. je maksimalna naknada mogla iznositi do 0,25 posto godišnje, a prošle godine 0,24 posto. Zakonski je propisano da će se sljedeće godine sniziti na 0,22 posto, 2028. na 0,21 posto i 2029. na 0,20 posto.

- Kod OMF-ova gornja je granica naknade zakonom postavljena na silaznoj putanji koja prati rast imovine sustava. Takva regulacija odražava obilježja drugog stupa: zakonski obvezan sustav s gotovo univerzalnom bazom članstva i vrlo velikom, kontinuirano rastućom imovinom, naveli su iz Hanfe za naš portal te napomenuli da zakonodavac teži držati troškovnu stranu na razmjerno niskoj razini s obzirom na ograničenu mogućnost osiguranika da uopće ne sudjeluju u sustavu.

Za treći stup se može naplatiti značajno više

Naime, riječ je o značajno nižem pragu maksimalne naknade u usporedbi s pravilima za dobrovoljne mirovinske fondove (DMF). U njima naknada za upravljanje može iznositi i do tri posto godišnje.

- Dobrovoljni mirovinski fondovi funkcioniraju na tržišnim osnovama: članstvo je u potpunosti dobrovoljno, a obujam imovine po fondu bitno je manji nego kod OMF-a, dok mirovinska društva u pravilu snose relativno veće fiksne troškove distribucije, administracije i informiranja članova po jedinici uštede, objasnili su iz Hanfe te istaknuli da stoga viša zakonski dopuštena gornja granica naknade kod DMF-ova odražava tu strukturnu razliku u opsegu i prirodi sustava.

Ipak, riječ o zakonski propisanim gornjim granicama, a ne o stvarno zaračunatim naknadama. Naime, naknade koje pojedina mirovinska društva u praksi zaračunavaju članovima DMF-ova mogu biti, a često i jesu, niže od zakonskog maksimuma od tri posto, naglasili su iz Hanfe.

Izlazak iz fonda u drugom stupu neće se nužno naplatiti

Članovima fonda može se naplatiti i naknada za promjenu mirovinskog društva koje njime upravlja, što vrijedi za drugi i za treći stup. To se zove naknada za izlazak, a kod obveznih mirovinskih fondova primjenjuje se u užim okolnostima nego kod dobrovoljnih. Naplaćuje se isključivo ako član unutar prve tri godine članstva mijenja obvezno mirovinsko društvo (OMD), dakle prelazi u fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo.

Izlazna naknada obračunava se i oduzima u iznosu od najviše 0,8 posto u prvoj, 0,4 posto u drugoj te 0,2 posto u trećoj godini članstva. Na oglednom primjeru korisnika s 10.000 eura na računu smo provjerili koliko bi trebao platiti u izlaznim naknadama, o čemu smo pisali ovdje. Nakon tri godine članstva, kao i kod promjene isključivo kategorije fonda, koje su A, B ili C, unutar istog mirovinskog društva, naknada se ne naplaćuje.

Izlazna naknada u trećem stupu do 1,75 posto

Kod dobrovoljnih mirovinskih fondova obračunava se izlazna naknada u iznosu do 1,75 posto. Ona se, kao u drugom stupu, naplaćuje samo u slučaju prijenosa računa u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo.

Iz Hanfe napominju da izlazne naknade u drugom i trećem stupu nisu trošak imovine mirovinskog fonda, kao što su naknade za upravljanje. To je individualni trošak člana koji se obračunava pri prijenosu sredstava i bilježi kumulativno na prihodima društva za upravljanje. Točnije, tereti se kao trošak na osobnom računu pojedinačnog člana.

Plaćaju se i revizija i banka

Osim naknade za upravljanje i naknade za izlaz iz fonda, mirovinska društva mogu naplatiti i naknadu za troškove revizije fonda. Do 2019. godine naplaćivala se i ulazna naknada, ali je ukinuta zakonskim izmjenama.

Članovi plaćaju i naknadu depozitaru kojem se imovina mirovinskog fonda povjerava na pohranu i administriranje. To može biti kreditna institucija, odnosno banka, sa sjedištem ili podružnicom u Hrvatskoj. Maksimalna naknada koju depozitar može naplatiti za fondove u drugom stupu iznosi 0,018 posto u 2026. godini. Zakonski nije određeno koliko ona iznosi kad su u pitanju fondovi u trećem stupu.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.