Žena pokušala dokazati radni staž za mirovinu: Odbili je i HZMO i Europski sud

Europski sud za ljudska prava nije dao za pravo umirovljenici u slučaju 'Gvozden protiv Hrvatske'. Zahtjevom je ukazala na nepoštenost upravnog postupka u kojem je tražila priznavanje staža osiguranja koje je provela radeći na okupiranom području Hrvatske, takozvane SAO Krajine, a kako bi joj se to razdoblje priznalo u mirovinski staž. Europski sud nedavno je odlučio i da je HZMO udovici pripadnika HVO-a ukinuo mirovinu po zakonu, o čemu smo pisali ovdje. 

Tvrdila da je bila direktorica svoje firme 

Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podnijela je zahtjev za priznavanje razdoblja od svibnja 1993. do kolovoza 1995. kao staža osiguranja, navodeći da je tada bila direktorica vlastitog trgovačkog društva u kojem je radila. Dostavila je dokumentaciju o osnivanju i radu društva, zdravstvenu iskaznicu te izjave dviju osoba koje su koristile usluge društva.

Područni ured HZMO-a u Sisku odbio je njezin zahtjev, jer u evidencijama mirovinskog fonda kojim je upravljala SAO Krajina, točnije njezin 'parafond,' nisu postojali odlučujući podaci koji bi ukazivali da je žena imala status osigurane osobe u tom društvu, dok ostali dopunski dokazi nisu ocijenjeni dostatnima za dokazivanje postojanja radnog odnosa. Odluku HZMO-a potvrdili su Upravni sud u Zagrebu, Visoki upravni sud i Ustavni sud, u bitnome navodeći da se postupak nije odnosio na utvrđivanje staža, već na priznavanje staža. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Umirovljenica je pred domaćim sudovima ukazivala i na ustavnosudsku odluku kojom je ocijenjeno da ne prihvaćanje dopunskih dokaza (iskaznice zdravstvenog osiguranja i izjava svjedoka) o stažu osobe koja nije bila evidentirana u mirovinskom fondu okupacijskih vlasti dovodi do pretjerano formalističkog pristupa. Visoki upravni sud i Ustavni sud nisu se izrijekom očitovali o tom navodu podnositeljice.

Sporna bila samo duljina radnog odnosa 

- Iako je točno da se Visoki upravni sud i Ustavni sud nisu izrijekom očitovali o dotičnoj ustavnosudskoj odluci, Europski sud je prihvatio argumentaciju tužene države da se okolnosti ustavnosudskog predmeta razlikuju od konkretnih okolnosti podnositeljičinog predmeta. U ustavno-sudskom predmetu postojanje radnog odnosa kod istog poslodavca nije bilo sporno, već samo duljina radnog odnosa. Međutim, u predmetu podnositeljice domaća tijela na temelju dostavljenih dokaza nisu mogla utvrditi niti samo postojanje radnog odnosa, zaključuje Europski sud. 

Europski sud prihvatio je stajalište domaćih sudova da se postupak koji je pokrenula podnositeljica odnosio na priznavanje, a ne na utvrđivanje radnog staža, pri čemu zdravstvena iskaznica podnositeljice nije dokazivala postojanje radnog odnosa niti status osigurane osobe, dok svjedoci nisu imali saznanja o njezinu radnom odnosu ili statusu osigurane osobe. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.