Braniteljska ili radnička mirovina: 'Ne znaju mi reći koja će mi na kraju biti veća'

Umirovljeni branitelj Tibor prima predujam, a još nije odlučio hoće li odabrati braniteljsku ili radničku mirovinu nakon više od četiri desetljeća rada. Ne zna što mu je povoljnije, jer je u međuvremenu najavljena isplata dodatka za branitelje od tri eura za svaki mjesec borbenog sektora. Za njega bi to značilo 40 eura više, ali ako odabere braniteljsku mirovinu, mora se odreći sredstava uplaćenih u drugi stup, kao i 20 posto jednokratne isplate. Ne zna, kaže, ni hoće li se braniteljski dodatak priznati i braniteljima koji izaberu mirovinu po općim propisima. 

Prihvatio prvo radničku pa se predomislio 

- U travnju 2026. sam otišao u mirovinu nakon 40 godina staža, uplaćenih beneficija za četiri godine te 400 dana iz borbenog sektora kao dragovoljac tako da imam ukupno 45 godina staža. Mirovinsko mi ne želi dati načine izračuna mirovine, a jedne se moram odreći. Dali su mi samo iznose. Braniteljska je veća za 20 eura, no u tom slučaju predajem državi 45.000 eura iz drugog stupa i nemam pravo podizanja 20 posto od toga. Iako mi nisu predočeni izračuni, prihvatio sam radničku mirovinu i odrekao se prava na braniteljsku. Nakon toga je premijer najavio podizanje braniteljske mirovine za deset centi po danu iz borbenog sektora, plus jednokratni godišnji dodatak. U mojem slučaju to je još 40 eura više, priča nam umirovljenik Tibor. 

Zbog toga je povukao odluku o radničkoj mirovini dok ne vidi što će biti s braniteljskim mirovinama. Nije mu, kako kaže, jasna netransparentnost i nemogućnost uvida u način izračuna mirovine. U Zavodu za mirovinsko osiguranje nisu mu odgovorili hoće li dobiti braniteljski dodatak ako se odrekne braniteljske mirovine i odem u mirovinu iz rada. Provjerili smo u HZMO-u koje su mu opcije i kada mora donijeti konačnu odluku. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Zašto se branitelji moraju odreći uplata u drugi stup?

Zakonom o mirovinskom osiguranju propisano je da se osiguraniku u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje mirovina koja se priznaje ili određuje prema posebnim propisima određuje kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, odnosno u prvom stupu. U tom slučaju REGOS prenosi ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana fonda u državni proračun. Drugim riječima, novac iz drugog stupa umirovljenik neće dobiti.

Ako osiguranik ispunjava uvjete za priznanje prava na mirovinu i prema općem propisu (ZOMO-u) i prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji  (ZOHBDR), može izabrati prema kojem propisu da mu se mirovina prizna i isplaćuje, podsjetili su za portal Mirovina iz HZMO-a. 

Može li se osoba predomisliti oko izbora mirovine?

Do donošenja konačnog rješenja o određivanju svote mirovine, kažu nam iz HZMO-a, korisnik može odustati od ranije dane izjave o izboru mirovine između općeg i posebnog propisa i umjesto toga dati novu izjavu.

Za to vrijeme Tibor prima predujam mirovine. Kada je u postupku priznanja prava na mirovinu utvrđeno da su ispunjeni uvjeti za mirovinu, a pripadajuće svota mirovine ne može se odmah odrediti, HZMO donosi rješenje o priznanju prava na mirovinu i određivanju predujma mirovine na temelju dostupnih podataka o stažu i plaćama. Predujam mirovine trenutačno prima oko 5.000 umirovljenika dok čekaju konačno rješenje, o čemu smo pisali ovdje.  Pitali smo i koliko je sama osoba upoznata s izračunima mirovine. 

- Kada osiguranik ispunjava uvjete za priznanje prava na mirovinu prema ZOMO-u i prema ZOHBDR-u radi se usporedni izračun mirovine prema oba propisa (prema odredbama ZOMO-a, izračun osnovne mirovine i izračun mirovine prema ZOHBDR-u) i o iznosima mirovina se obavještava osiguranik koji nakon toga daje izjavu HZMO-u te izabire mirovinu prema općem ili posebnom propisu, pojasnili su iz HZMO-a. 

Hoće li dodatak dobiti branitelji koji izaberu radničku mirovinu?

Hoće li branitelji moći dobivati braniteljski dodatak ako se odreknu braniteljske mirovine i izaberu mirovinu iz rada, ostaje još uvijek nejasno. Kako Zakon o  izmjenama i dopunama ZOHBDR-a još nije stupio na snagu, iz HZMO-a poručuju da će detaljne informacije o primjeni tog zakona moći dati nakon stupanja na snagu. 

Iz ranijih izjava ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda da se iščitati da će braniteljski dodatak pripasti i braniteljima koji su u mirovinu otišli prema općim propisima. Kako je rekao, mjera će obuhvatiti populaciju od 175.000 branitelja. Među njima je 96.000 korisnika Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) i 69.000 korisnika ZOMO uz primjenu ZOHBDR-a, o čemu smo pisali ovdje.

Branitelji koji mirovinu primaju prema ZOMO-u trebali bi od sljedeće godine dobiti dodatak od tri eura za borbeni i 50 centi za neborbeni sektor, za 30 dana sudjelovanja. Branitelji bi trebali dobiti i godišnji dodatak za dragovoljce koji iznosi 108 eura po osobi za 2027. godinu, a što čini 20 posto osnovice od 540 eura.    

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.