Hrvatska treba sustavnu politiku brige i skrbi o sve većem broju starijih građana, smatra čelnik BUZ-a Milivoj Špika.
Hrvatska nema strategiju za starenje stanovništva, tvrdi predsjednik stranke 'Blok umirovljenici zajedno' Milivoj Špika. Stanovništvo je sve starije, a broj umirovljenika raste uz sve dulji očekivani životni vijek. Radno sposobnog stanovništva sve je manje, a država mora odgovoriti na sve ove izazove. Da skrb za starije ne bi smjela ovisiti o platežnoj moći za naš portal rekao je sociolog Ivan Perkov, a njegova razmišljanja o starenju stanovništva pročitajte ovdje.
Država kroz PR upravlja posljedicama
- Umjesto sustavne politike za starije osobe, sve se svodi na redovitu isplatu mirovina i povremene PR jednokratne novčane pomoći. Takvo ponašanje države nije nikakva strategija, već pokušaj upravljanja posljedicama. Politika prema starijim osobama ne smije završavati u trenutku kada netko ostvari pravo na mirovinu jer upravo tada za 1,2 milijuna umirovljenika počinje jedno novo životno razdoblje. Za većinu je to razdoblje koje zahtijeva kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, mnogima i dugotrajnu njegu, nekima prilagođeno stanovanje, a svima sigurnu mobilnost i mogućnost društvenog uključivanja, kao i za one koji to žele i mogu, nastavak rada uz primjerene uvjete,navodi BUZ-ov Špika.
Istovremeno, liste čekanja u zdravstvu su sve duže, kapaciteti za dugotrajnu skrb kronično nedostatni, domova za starije ni blizu dovoljno, a prilagođeni oblici stanovanja su tek rijetke iznimke, navode iz BUZ-a. Ni tržište rada koje vapi za radnom snagom ne prepoznaje potencijal i iskustvo starijih osoba, kažu, iako mnogi nakon stjecanja uvjeta za mirovinu u okviru mogućnosti i potrebe žele nastaviti raditi. U pripremi je i Zakon o starijim osobama, na što su se nedavno osvrnuli i iz Stranke umirovljenika ovdje.
- Gotovo sve probleme umirovljenika država svodi pod socijalni problem, ne uviđajući koliki to može biti razvojni izazov. Društvo koje zanemaruje potencijal svojih starijih građana odriče se ogromnog znanja, iskustva i društvenog kapitala kojeg su stariji desetljećima sakupljali. Aktivno starenje nije niti se treba gledati kao trošak, to je ulaganje koje i te kako može pridonijeti gospodarskom razvoju, jačanju međugeneracijske solidarnosti, ali i rasterećenju zdravstvenog i socijalnog sustava, tvrdi Milivoj Špika.
Špika smatra da je krajnje vrijeme da Hrvatska prestane tretirati starije osobe isključivo kroz proračunsku stavku za mirovine, već počne s osmišljavanjem nacionalne strategije koja će povezati mirovinski sustav, zdravstvo, socijalnu skrb, stambenu politiku, tržište rada i lokalnu samoupravu sa ciljem stvaranja jedinstvenog sustava skrbi i podrške.
- Nikakve neobvezujuće deklaracije ili PR zakoni za starije, koje u nedostatku vizije i rješenja, uz Vladu guraju neke umirovljeničke stranke i udruge (MUH, HSU, SU) ne mogu popraviti položaj umirovljenika, zaključuje Špika.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.