Udruge preuzele brigu države: 'Hrvatska nema institucionaliziran sustav palijativne skrbi'

Hrvatska hitno treba cjelovit, provediv i financijski održiv sustav palijativne skrbi, zaključak je okruglog stola o palijativnoj skrbi koji se održao u Saboru. Sudionici udruga pacijenata i građana, stručnjaci iz područja palijativne medicine, predstavnici zdravstvenog sustava i Ministarstva zdravstva raspravljali su o temi 'Palijativna skrb u Republici Hrvatskoj – izazovi sustava i potrebe pacijenata'. Organizatori okruglog stola bili su zastupnik Mosta Božo Petrov i doktor Ivan Bekavac, predsjednik Savjeta Mosta za zdravstvo. Inače, potreba za palijativnom skrbi je toliko velika da jedan obiteljski liječnik ima od osam do 10 palijativnih bolesnika, o čemu smo pisali ovdje.

Prioritet je donošenje Nacionalnog programa

- Hrvatska nema institucionaliziran sustav palijativne skrbi, poručio je Bekavac na okruglom stolu u Saboru te naglasio da su potrebni jasni protokoli, baze podataka, informacije, povezanost sustava s obiteljima oboljelih te uključivanje lokalnih zajednica u skrb za oboljele.

Nužno je čim prije donijeti Nacionalni program razvoja palijativne skrbi jer ju treba između 26.000 i 46.000 korisnika godišnje, a ostvaruje manje od polovice, upozorila je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Radi se o jednoj od njenih preporuka za poboljšanje sustava palijativne skrbi, a koja se nalazi u njenom izvješću za 2025. godinu, o čemu smo pisali ovdje. Ministarstvo zdravstva najavilo je puštanje nacrta u javno savjetovanje u lipnju te donošenje do kraja godine, o čemu smo pisali ovdje. Njime bi se odredilo strateško usmjerenje te standardizirali protokoli, smatra pravobraniteljica.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

- Ne želimo još jednu lijepo napisanu strategiju koja će služiti samo za ispunjavanje forme, naglasio je Petrov te dodao da se traži dokument koji će biti konkretan, provediv i stvarno pomoći korisnicima palijativne skrbi.

Udruge civilnog društva preuzele su ulogu države

Smatra da građani često ne mogu doći do osnovnih informacija o svojim pravima niti znaju kome se obratiti za pomoć. Naveo je da svaka 10. osoba u Hrvatskoj može biti korisnik palijativne skrbi dok sustav i dalje u velikoj mjeri počiva na entuzijazmu pojedinaca i udruga.

Pravobraniteljica se slaže da su udruge civilnog društva u velikoj mjeri preuzele ulogu i obvezu države. Stoga traži unaprjeđenje potpore stručnim kadrovima te omogućavanje dodatne edukacije i poticajnih mjera za obavljanje tog iznimno zahtjevnog posla. Slično tome, Bekavac hitno traži sustavnu edukaciju zdravstvenih djelatnika uz integraciju zdravstvenih podataka te osiguravanje stabilnog financiranja palijativne skrbi.

- Današnji sustav previše ovisi o dobroj volji pojedinaca, udruga i volontera, tvrdi Bekavac i dodaje da su potrebna rješenja koja se već uspješno provode diljem Europe poput dostupnosti informacija, organiziranog prijevoza pacijenata i bolje podrške članovima obitelji.

Potrebna je psihološka pomoć za bolesnike i obitelji

Pravobraniteljica je naglasila da pružanje skrbi bolesnicima povlači i posljedice za njima bliske osobe koje im pokušavaju osigurati skrb i smanjiti patnju prema kraju života. Stoga je tražila psihološku podršku kako za pacijente tako i za članove njihovih obitelji. Kako se nositi sa psihološkim izazovima koje takva vrsta brige podrazumijeva za naš portal je objasnila profesorica psihologije Gordana Kuterovac Jagodić, o čemu smo pisali ovdje.

Podsjetila je na ključne probleme u sustavu palijativne skrbi kao što su nejednaka dostupnost diljem zemlje, nedostatak stacionarnih kapaciteta i manjak stručnog kadra. Istaknula je i otežano ostvarivanje prava na zdravstvenu njegu u kući, nedostatnu suradnju sustava zdravstva i socijalne skrbi te neadekvatnu komunikaciju prema korisnicima i njihovim obiteljima i zahtijevala pomake po svim točkama.

Njene preporuke uključuju standardizaciju otpusta te organizaciju sanitetskog prijevoza s ciljem očuvanja ljudskog dostojanstva. Smatra i kako je potrebno osigurati bolovanje za brigu o starim i nemoćnim roditeljima, o čemu smo pisali ovdje. Naime, zasad je za članove obitelji omogućeno da brinu za svoje starije kroz status njegovatelja, ali jedino ako nemaju nikakav drugi radni odnos, o čemu smo pisali ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.