A gdje su kazne? Na tisuće poslodavaca ne isplaćuju minimalne plaće i doprinose

Sve više radnika u Hrvatskoj dobiva minimalnu plaću. Posljedica je to i pojačanog zapošljavanja, posebice strane radne snage, ali i učestalog povećanja iznosa minimalne plaće. Procjenjuje se da za minimalnu plaću radi gotovo 100.000 radnika. Ove godine minimalna plaća povećana je na 1.050 eura bruto, što neto iznosi oko 799 eura u Zagrebu, odnosno ovisno o prirezu i stopi poreza na dohodak gradova i općina.

Osim što iznos minimalne plaće nije dovoljan za život, male su i uplate doprinosa za mirovinu pa će ovi radnici sasvim sigurno u starosti primati najnižu mirovinu koja u prosjeku iznosi oko 431 euro, a sudbina je skoro svakog trećeg umirovljenika, o čemu smo pisali ovdje. No, što kada poslodavci ne uplaćuju ni taj zajamčeni minimum, a samom time ni minimalne doprinose za mirovinu? 

Automatske detekcije i sankcija nema 

Mnogi poslodavci, naime, nisu 'znali' da se minimalna plaća povećala od siječnja, što je bio slučaj i prijašnjih godina, zbog čega su radnicima nastavili isplaćivati manje od zakonom zajamčenog minimuma. Takva praksa ne čudi, tim više jer znamo da i danas postoji rad na crno, kao i poslodavci koji radnicima ne uplaćuju doprinose, što otkriju najčešće kad predaju zahtjev za mirovinu. Ono što čudi je da država nema mehanizam kojim bi odmah detektirala da je poslodavac uplatio plaće i doprinose ispod zakonske granice, uz obavezne sankcije i retroaktivnu isplatu duga radnicima. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Najlogičnije bi bilo da Porezna uprava odmah detektira manju uplatu doprinosa od zakonom moguće, čime bi se poslodavac odmah tretirao kao dužnik prema državi. Ne treba posebno ni naglašavati da je samoj državi u interesu da što više uprihoduje od uplata doprinosa kojima se izravno financiraju mirovine današnjih umirovljenika, a za što nedostaje oko 40 posto sredstava koji se onda transferiraju iz drugih proračunskih stavki. Istovremeno na mirovine trošimo sve više pa se tako godišnji trošak popeo na 10,2 milijarde eura u ovoj godini, o čemu smo pisali ovdje. 

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pitali smo koliko poslodavaca nije isplatilo minimalnu plaću i doprinose, kako je moguće da ih sustav ne prepozna na vrijeme, koje su sankcije, postroji li obveza poslodavaca da dug isplate retroaktivno te postoje li 'detektori' u sustavu da se ovo kršenje zakona prepozna na vrijeme, kao i mehanizmi da se nelojalne 'gazde' natjera da ispune svoje obveze prema radnicima. 

Inspekcija, kazna pa privatna tužba 

- Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u suradnji s Poreznom upravom i Državnim inspektoratom poduzelo je snažne i preventivne mjere za kontrolu zakonske isplate plaća u 2025. godini. Navedene akcije rezultirale su smanjenjem broja radnika koji su primili iznos ispod zakonskog minimuma za 67 posto u nešto više od godinu dana. Napominjemo da je u Hrvatskoj evidentirano oko 1,8 milijuna osiguranika te da velika većina poslodavaca uredno ispunjava svoje obveze prema radnicima, dok se isplata plaće u iznosu nižem od zakonom propisane minimalne plaće pojavljuje u manjem broju slučajeva. Usporedba podataka pokazuje kako su u ožujku 2025. iznos ispod propisane razine primila 15.993 radnika, a u lipnju 2026. njih 5.164, odgovorili su nam iz Ministarstva. 

Isplata iznosa manjeg od minimalne plaće, dodaju, ne znači nužno kršenje zakona, budući da postoje okolnosti kada poslodavac isplaćuje manji iznos, primjerice ako je radnik u radnom odnosu s poslodavcem manje od mjesec dana, ako radnik radi u nepunom radnom vremenu, odnosno ako je radnik dio mjeseca proveo na bolovanju. Zbog toga, kažu, nije moguće takozvano automatsko kažnjavanje poslodavaca, već je potrebno obaviti inspekcijski nadzor.

- Ako se utvrdi da je poslodavac uistinu isplatio minimalnu plaću suprotno zakonskim odredbama, poslodavac odgovara za prekršaj te mu može biti izrečena kazna u iznosu od 7.960 do 13.270 eura. Temeljni cilj Ministarstva je uređeno i transparentno tržište rada, a  svaki radnik koji smatra da mu je isplaćen iznos manji od minimalne plaće isto može prijaviti Državnom inspektoratu, a zatim i tužiti poslodavca za isplatu dospjele a neisplaćene plaće, zaključili su iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.