Mirovina iz trećeg stupa treba se isplatiti već s 50 godina: 'Prvi stup odlazi u povijest'

Stranka Građansko-liberalni savez (GLAS) traži promjene Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (DMF) koje uključuju pravo na isplatu štednje u trećem stupu s 50 umjesto 55 godina. Predlažu i dizanje osnovice za izračun državnih poticaja sa 663,61 eura na 1.333,33 eura godišnje. Izmjene, koje njihova zastupnica Anka Mrak-Taritaš podnosi Saboru, uključuju i liberalnija ulaganja u određene skupine imovine, s povećanjem limita na 20 umjesto sadašnjih 10 posto.

Prvi stup odlazi u povijest

- Mirovinski sustav kakav godinama imamo će otići u povijest. Za par godina model mirovine u kojem je samo prvi mirovinski stup apsolutno možemo zaboraviti, naglasila je Mrak-Taritaš na konferenciji za medije u Saboru te istaknula da će se u budućnosti mirovinski sustav bazirati na drugom i trećem mirovinskom stupu.

Zastupnica je navela da izmjenama GLAS želi napraviti iskorak prema pravednijem, fleksibilnijem i modernijem sustavu mirovinskih štednji u Hrvatskoj. Cilj je uspostaviti održivi mirovinski sustav i dostojanstven život umirovljenika. Podsjetila je na prošlogodišnju inicijativu stranke da se ukine porez na mirovine, koji je najavljen za sljedeću godinu, o čemu smo pisali ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Predloženi datum stupanja na snagu je 1. siječnja 2027. godine. Europska komisija (EK) je već prošle godine zemljama članicama predložila da upišu radnike u treći stup kako bi ojačali mirovinske sustave, o čemu smo pisali ovdje.

Treći stup odbija mlađe generacije

- Trenutačni sustav dobrovoljne mirovinske štednje, trećeg stupa, karakterizira relativno visoka dobna granica za početak korištenja sredstava od 55 godina i fiksni iznos državnih poticajnih sredstava koji nije značajnije usklađivan s inflatornim kretanjima i rastom plaća, navodi se u prijedlogu te napominje da postojeća ograničenja sprječavaju mirovinska društva u postizanju optimalnih prinosa.

Takva ograničenja negativno utječu na ulaganja u promjenjivim tržišnim uvjetima, tvrde, kao što je kriza na Bliskom istoku zbog koje su prinosi kako DMF-ova tako i obveznih mirovinskih fondova (OMF) otišli u minus, o čemu smo pisali ovdje. Iz GLAS-a su naveli da trenutačni model štednje u trećem stupu odbija mlađe generacije od štednje u trećem stupu jer utječe na dugoročnu kapitalizaciju sredstava. Smatraju da je potencijal rasta velik, pogotovo kod mladih, s obzirom na to da samo 30 posto zaposlenih štedi u trećem stupu. Dodaju da bi izmjene zakona koje predlažu dovele do većih primanja iz štednje zbog povećanja poticaja te poboljšanja prinosa zbog slobode ulaganja.

Do 10 milijuna tereta na proračunu

Svjesni su da bi promjene dovele do većeg financijskog opterećenja države, ali tvrde da bi on bio privremen. Na primjer, povećanje maksimalne osnovice za državne poticaje povećalo bi maksimalni godišnji poticaj po članu s 99,54 eura na 200 eura, uz zadržavanje stope od 15 posto. Nakon izmjena, trošak države bi s 15,5 milijuna eura u 2024. godini, o čemu smo pisali ovdje, porastao na oko 22 do 25 milijuna eura, prema projekcijama GLAS-a.

- Povećanje maksimalnog iznosa poticaja zahtijevat će veća izdvajanja iz državnog proračuna, ali se istovremeno očekuje pozitivan utjecaj na smanjenje ovisnosti budućih umirovljenika o sustavu generacijske solidarnosti, odnosno prvom stupu, navedeno je u prijedlogu izmjena u kojem su iz GLAS-a istaknuli da će veća akumulacija privatne štednje kroz treći stup smanjiti buduću potrebu za socijalnim transferima države prema umirovljenicima.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.