Novosti Suzbijanje neprijavljenog rada: Ovi radnici uplaćivat će veće doprinose za mirovinsko

Suzbijanje neprijavljenog rada: Ovi radnici uplaćivat će veće doprinose za mirovinsko

Janja Pilić
Janja Pilić

04. svibanj 2026.

Suzbijanje neprijavljenog rada: Ovi radnici uplaćivat će veće doprinose za mirovinsko

Alen Ružić, pranje suđa | Foto: Canva

Prijedlog novog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada donosi nove sankcije. Radnici kod različitih poslodavaca prijavit će se na puno radno vrijeme.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić predstavio je Prijedlog novog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada kojim bi se donijele strože kazne za poslodavce koji ga opetovano koriste. Prijedlog propisuje i da se radnici moraju obvezno prijaviti na mirovinsko osiguranje do punog radnog vremena ako već rade kod drugog poslodavca u nepunom radnom vremenu. To znači da se za njih mora osigurati isplaćivanje doprinosa za mirovinsko za puno radno vrijeme. Takvom regulacijom te općenito suzbijanjem takozvanog 'rada na crno' će se osigurati veći prihodi od doprinosa za mirovinu zbog čije isplate je Hrvatski zavod prošle godine potrošio skoro 9,3 milijardi eura, o čemu smo pisali ovdje, a rashodi rastu i udvostručili su se u posljednjih 13 godina, o čemu smo pisali ovdje, i u ovoj godini se očekuje da će prijeći 10,3 milijarde eura, o čemu smo pisali ovdje.

Nove kazne od 8.000 eura

- Nama je cilj zaštititi radnika i radna mjesta te spriječiti nelojalnu konkurenciju, naveo je ministar na konferenciji za medije te istaknuo da bi po novome s 8.000 eura po neprijavljenom radniku kažnjavali poslodavca za kojeg se treći puta u tri godine utvrdi neprijavljeni rad.

Razdoblje javne objave poslodavca na takozvanoj 'crnoj listi' skratilo bi se sa šest na jednu godinu, a na listi će se moći naći isključivo po rješenju Državnog inspektorata. Poslodavci na crnoj listu na temelju ovog Prijedloga neće moći koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja.

Dosad naloženo plaćanje više od 5 milijuna eura

Prijedlog je u javnom savjetovanu koje će biti otvoreno 15 dana, a ministar je podsjetio i na rezultate dosadašnjeg Zakona. U razdoblju od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2025. godine Državni inspektorat donio je 1.197 rješenja s nalogom za prijavu, plaćanje kazne i isplatu plaće, tvrdi. U 1.168 slučajeva neprijavljeni rad je utvrđen prvi puta. Zatečeno je 1.953 radnika od kojih je 911 stranaca radilo neprijavljeno.

Poslodavcima je u tom periodu naloženo plaćanje više od 5 milijuna eura u državni proračun, naveo je ministar. Od toga je dobrovoljno uplaćeno 3,4 milijuna eura, a ostalo je poslano na prisilnu naplatu. Trenutačno se na crnoj listi nalazi 676 poslodavaca.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.