Za isplatu mirovina tri milijarde eura više u tri godine: Posebno se ističe jedna stavka

Na mirovine i ostala primanja korisnika Zavod za mirovinsko osiguranje potrošio je lani gotovo 9,3 milijardi eura. Uglavnom je riječ o mirovinama, a poznato je i da HZMO ima i druge isplate, poput nacionalne naknade za starije osobe i doplatka za djecu. Trošak za mirovine u samo godinu dana porastao je za milijardu eura, pokazuju podaci HZMO-a, a ista dinamika rasta je u posljednje tri godine. Rashodi za mirovine udvostručili su se u posljednjih 13 godina, o čemu smo pisali ovdje. 

Godišnji dodatak zamijenio jednokratne potpore 

Rashodi HZMO-a za mirovine i mirovinska primanja iznosili su 9,27 milijardi eura prošle godine. Milijarda je to više na godišnjoj razini, a u odnosu na 2023. godinu riječ je o dvije milijarde eura većim rashodima, odnosno tri milijarde eura više u posljednje tri godine. U rashode su uračunate i isplate jednokratnih novčanih primanja koja je država zbog pandemije, a kasnije i inflacije, za umirovljenike uvela još 2021. godine. Riječ o dodatnim sredstvima koja su dosezala i četvrtinu milijardi eura godišnje. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Nakon pet godina jednokratnih potpora za umirovljenike, Vlada je lani prekinula ovu praksu, nakon što je isplaćeno jedno takvo primanje u iznosu od oko 61,4 milijuna eura. Jednokratne potpore zamijenjene su godišnjim dodatkom na mirovinu. Dodatak je prvi put isplaćen lani u prosincu, a u vrijednosti od šest eura po godini staža. Dobili su ga svi umirovljenici, za razliku od većine prijašnjih potpora ograničenih mirovinskim cenzusom. Za godišnji dodatak izdvojeno je 271,5 milijuna eura. 

Ove godine trebat će 10,3 milijarde eura 

Država za mirovine mora izdvajati sve više sredstava iz državnog proračuna. Mirovine više ne rastu samo kroz polugodišnja usklađivanja prema rastu cijena i plaća, nego i zakonskim izmjenama. Od srpnja prošle godine rasle su najniže mirovine za tri posto, a od siječnja ove godine invalidske mirovine za oko deset posto, kao i prijevremene mirovine za starije od 70 ukidanjem penalizacije. Uvedena je i godina dana staža za svako dijete, uz ostale izmjene. Rasla je i nacionalna naknada za starije od 65 godina bez mirovine, podignut je cenzus za ostvarivanje prava na ovu pomoć, a prijašnjih je godina rastao i doplatak za djecu.

Kako Vlada najavljuje daljnji rast mirovina, jasno je da će se trošak za isplatu svih ovih davanja samo povećavati. Zabrinjavajuća je pritom globalna kriza zbog rata na Bliskom istoku, rast inflacije, potencijalno veća usklađivanja, ali i stagniranje zaposlenosti jer se od doprinosa radnika isplaćuju mirovine današnjih umirovljenika kroz sustav međugeneracijske solidarnosti. Prihodi od doprinosa iznose nešto više od šest milijardi eura, a ostatak potrebnih sredstava za isplatu mirovina mora se namiriti iz državnog proračuna. Prema financijskom planu HZMO-a za mirovine će ove godine trebati 10,3 milijardi eura, što je oko milijardu eura više nego 2025. godine, a taj će iznos već 2028. premašiti 11 milijardi eura, o čemu čitajte ovdje.  

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.