Zakonske izmjene strancima produljuju ostanak u Hrvatskoj dok traže posao. Mogu i lakše promijeniti poslodavca.
Strani radnici imat će obvezu naučiti govoriti hrvatski jezik te pisati latiničnim pismom prema predloženim izmjenama Zakona o strancima što ne iznenađuje s obzirom na to da poznavanje izostaje te utječe na integraciju, o čemu smo pisali ovdje. Izmjenama se povećava omjer zaposlenih domaćih radnika kao preduvjet zapošljavanja stranaca kao i razdoblje nezaposlenosti stranaca unutar važenja dozvole. Među ostalim olakšava im se sezonski rad zbog kojeg je u ožujku zabilježeno 11.700 radnika više, o čemu smo pisali ovdje. Od početka godine do kraja ožujka ukupno je izdano 47.040 dozvola za boravak i rad od čega je za novo zapošljavanje 18.079 dozvola, 21.626 za produljenje dozvola, te 7.335 za sezonske radnike, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP).
Komplementarnim zakonom uvodi se red na tržište rada
Izmjene Zakona donesene su kako bi se nacionalni okvir uskladio s pravnom regulativom Europske unije (EU). Vlada očekuje da će izmjene dovesti do administrativnog rasterećenja te bolje zaštite stranih radnika. Mnogima od njih nije zajamčena mirovina od rada u Hrvatskoj, o čemu smo pisali ovdje. Istovremeno, uplaćuju doprinose hrvatskom mirovinskom sustavu te dižu omjer radnika i umirovljenika, koji po posljednjim podacima pada, o čemu smo pisali ovdje.
- Ne radi se samo o usklađivanju s normativnim okvirom EU, već je to i iskorak u poboljšanju sustava zapošljavanja, zadovoljavanju potreba tržišta rada i zaštiti stranih radnika, izjavio je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade te dodao da se Zakonom namjerava i zadržati postojeća radna snaga te osigurati poštivanje svih sigurnosnih aspekata.
Plenković je najavio i da će se uskoro donijeti Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada. Smatra da će se, u kombinaciji s izmijenjenim Zakonom o strancima, uvesti red na tržište rada. Zakonom o suzbijanju neprijavljenog rada planira se regulirati jedna odredba koja je izmjenama izbrisana iz Zakona o strancima. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naveo je da se radi o neodobravanju novih dozvola za boravak i rad poslodavcu koji se nalazi na takozvanoj crnoj listi za vrijeme od godine dana od kad je inspektorat utvrdio postojanje nepravilnosti.
Produljenje dozvole za rad nakon godinu dana bit će uvjetovano obvezom učenja i polaganja ispita iz hrvatskog jezika. Strani radnici koji imaju dozvolu za deficitarno zanimanje s njom neće moći raditi na područjima policijskih uprava u kojima ono nije deficitarno. Također, neće moći raditi na području na kojem test tržišta rada nije proveden.
Dopuštena nezaposlenost za vrijeme važenja dozvole im se produljuje do tri mjeseca. Oni koji dozvolu imaju dulje od dvije godine, nezaposlenost mogu produljiti i do šest mjeseci. Dozvole za sezonske poslove vrijedit će tri godine umjesto godinu dana ako se radi o istom radniku i poslodavcu. U tom slučaju, sezonskom radniku bit će dopušten rad do 90 dana u kalendarskoj godini ili do devet mjeseci godišnje.
Strani radnici će nakon pola godine rada moći lakše promijeniti poslodavca jer neće morati izdavati novu dozvolu. Policiju o prestanku ugovora o radu više neće morati obavještavati radnici već poslodavci putem sustava e-Građani. Doduše, strani radnici o prestanku ugovora moraju obavijestiti Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u roku od pet dana, a gube dozvolu ako odbiju posao HZZ-a.
Profesionalni vozači imaju pravo na dugotrajnu vizu
Omjer zaposlenih domaćih radnika koji je potreban za izdavanje pozitivnog mišljenja HZZ-a za zaposlenje stranog radnika povećava se na 10 posto. Osim hrvatskih radnika, pod domaćima se podrazumijevaju državljani članica Europskog gospodarskog prostora (EGP) te Švicarske konfederacije. Priljev po transakcijskom računu morat će se dokazivati unutar prethodnih godinu dana umjesto polovice godine. Najmanji iznos za pravne osobe bit će 100.000 eura, a za fizičke 40.000 eura.
Dugotrajnu vizu moći će dobiti profesionalni vozači teretnih vozila i autobusa koji su državljani sigurnosno i migracijski sigurnih trećih zemalja. Važit će godinu dana, ali može se ukinuti u slučaju da se koristi suprotno svrsi. Uvjeti za dobivanje te vize su da radnik može dokazati svrhu boravka u Hrvatskoj te ima putno zdravstveno osiguranje. Izmjenama Zakona se uvodi i sustav provođenja dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama, odobravanja azila te postupak povratka na granici onima kojima je obijen.