U Saboru o stranim radnicima: 'Izloženi su diskriminaciji, a problem je i jezik'

Na okruglom stolu u organizaciji Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) na temu hrvatske integracijske politike istaknuto je da se treba uspostaviti središnje tijelo koji bi se bavilo koordinacijom integracije. Takva institucija bi bila zadužena za organizaciju aktivnosti, pružanje informacija stranim radnicima i osiguravanje ostvarivanja njihova prava.

Trebamo humano društvo uz gospodarski razvoj

- Hrvatska mora sama sebi odgovoriti na pitanje želimo li strane radnike, na koji način i koji je naš plan s njima. Bez toga nema ni ozbiljne politike, naglasila je saborska zastupnica SDP-a Sanja Bježančević i ustvrdila da bez jasne i cjelovite integracijske politike nećemo imati humano društvo uz istovremeni gospodarski razvoj.

Ukazalo se i na primjere drugih europskih zemalja u kojima je do uspješne integracije došlo zbog jasnog modela i dugoročne strategije. U usporedbi, Hrvatska nema definirane ciljeve niti mjerljive pokazatelje uspješnosti, rekli su na okruglom stolu. Smatraju da se stranim radnicima trebaju osigurati stabilan boravak te dostojanstveni uvjeti života. Naglasili su da moraju imati pristup jeziku i javnim uslugama te dodali da integracija zahtijeva i prilagodbu našeg društva.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Čak 70 posto stranih radnika doživjelo je diskriminaciju, upozorila je zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić. Naglasila je da kako je izrada integracijske politike višegodišnja preporuka Ureda pučke pravobraniteljice. Kao problematične je istaknula otežan pristup zdravstvenoj zaštiti i nefunkcionalan sustav učenja jezika.

Učenje jezika i dalje je problem

Rezultati učenja jezika izostaju, iako postoji program koji se temelji na vaučerima, ustvrdila je predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivana Drobac Kern. Dodala je da je problem i nedostatan angažman poslodavaca. Odrasle osobe pokazuju slab interes za učenje jezika, naveo je i ravnatelj Uprave u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Momir Karin. S druge strane, djeca imigranata nemaju problema kod uključivanja u obrazovni sustav, tvrdi.

Prema novim izmjenama Zakona o strancima, o kojima smo pisali ovdje, učenje hrvatskog jezika će za strane radnike biti obvezno. Položen ispit početne razine hrvatskog jezika postat će uvjet za produljenje radne i boravišne dozvole u Hrvatskoj nakon godinu dana.

Skoro 40 posto radnika ne zna svoja prava

Viši znanstveni suradnik na Institutu za istraživanje migracija, Ivan Balabanić tvrdi da Hrvatska postaje odredišna zemlja. Dodao je da je oko 80 posto stranih radnika zadovoljno dolaskom, a oko 40 posto njih žele ostati. S druge strane, čak 40 posto stranih radnika ne zna svoja prava ni obveze. O istraživanju Instituta koje pokazuje da su strani radnici prilično zadovoljni životom u Hrvatskoj iako ih društvo ne gleda blagonaklono pisali smo ovdje. Rezultati su pokazali da bi svaki peti strani radnik želio ostati u Hrvatskoj do umirovljenja.

Radnika iz Azije ima oko 75.000, od kojih gotovo polovicu čine Nepalci, a oko četvrtinu Filipinci, tvrdi Balabanić. Uvoz stranih radnika pridonosi našim mirovinskim primanjima, s obzirom na to da oni moraju plaćati doprinose jednako kao mi, ali azijski radnici još uvijek nemaju jamstvo da će im staž u Hrvatskoj doprinijeti mirovini. Za takvo nešto država mora sklopiti međunarodni ugovor s njihovom zemljom, a kad su u pitanju radnici iz Azije, pregovori su i tijeku samo s Filipinima, o čemu smo pisali ovdje.

Radnici gube dozvole zbog administracije

Strani radnici suočavaju se s pravnom nesigurnošću i administrativnim preprekama, upozoravaju iz civilnog društva. Pravna pomoć im se često pruža pro bono, a uz to nisu dovoljni informirani, tvrde Dora Palić i Lucija Koren iz Hrvatskog pravnog centra. Osim toga, s obzirom da radnici zbog administrativnih razloga gube dozvole za boravak, integracija prestaje biti kontinuirani proces, smatra Luka Kos iz Centra za mirovne studije.

Uvoz stranih radnika pridonosi našim mirovinskim primanjima, s obzirom na to da oni moraju plaćati doprinose jednako kao mi. Otkad je počeo uvoz radnika iz Azije, popravlja se odnos zaposlenika i umirovljenika. U veljači je radnika bilo ukupno 1.723.369, a umirovljenika više od 1,2 milijuna. Njihov omjer je, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, iznosio 1:1,41 u korist radnika, što je i dalje nepovoljno, o čemu smo pisali ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.