Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Na njega je najviše utjecao njegov prvi šef mehanizacije, a mladi mehaničari 'izrastaju u jako dobre meštre', misli Zoran Žmire iz STRABAG BMTI-ja.
Priče
13:50 6 d 13.05.2026
Mnogi umirovljenici žive na rubu siromaštva: Najviše osoba je u Panonskoj Hrvatskoj
Na inicijativu Ujedinjenih naroda, 17. listopada 1993. počeo se obilježavati Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Do osnutka je došlo kako bi se podigla svijest i ukazalo na problem siromaštva i marginaliziranosti velikog broja ljudi. Među najsiromašnijima su upravo umirovljenici koji žive s vrlo niskim mirovinama i često spajaju kraj s krajem. Tako je više od 300.000 njih koji dobivaju najnižu mirovinu od svega 358 eura. Što se tiče teritorijalnog rasporeda, najviše je siromašnih osoba u Panonskoj Hrvatskoj.
Beskućnik leži na ulici | Foto: Unsplash
U četvrtak, 17. listopada obilježava se 31. Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Siromaštvo je široko rasprostranjeno i među umirovljeničkom populacijom, a unatoč stalnim usklađivanjima mirovina, umirovljenici u Hrvatskoj često žive na rubu siromaštva. Osim što žive na rubu siromaštva, neki su postali i beskućnici. Tako je u posljednje dvije godine sve više starijih osoba koje ostvaruju nacionalnu naknadu ili imaju najnižu mirovinu, a koje su nažalost postale beskućnici, o čemu smo pisali i ovdje.
Problem siromaštva zahtjeva angažman političara i ostalih dionika društva na svim razinama i jedinstveni pristup rješavanju te povećanju kvalitete života svih građana. Najveći regionalni udjeli ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, među regijama zabilježeni su u francuskim najudaljenijim regijama, u južnoj Italiji i u ruralnim rumunjskim regijama, prema novoobjavljenim podacima Europske komisije. U Hrvatskoj najgore žive u Panonskom dijelu.
Najveći udio osoba na rubu siromaštva je u Panonskoj Hrvatskoj
Podaci iz 2023. pokazali su da je općenito manja vjerojatnost da će ljudi koji žive u regijama glavnog grada nekih zemalja EU-a biti izloženi riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti nego oni koji žive u ostatku zemlje. Ta je razlika bila najizraženija u Rumunjskoj, gdje je nacionalna stopa bila 32 %, u usporedbi sa samo 12,3 % u regiji Bucureşti-Ilfov.
Slično tome, u Poljskoj je nacionalna stopa iznosila 16,3 %, dok je u Warszawski Stołeczny iznosila samo 8,9 %. Nasuprot tome, suprotan trend primijećen je u Belgiji i Austriji, gdje je udio ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u glavnim regijama bio znatno viši od državnog prosjeka koji iznosi 18,6 %, odnosno 17,7 %.
U Hrvatskoj je nacionalna stopa iznosila 20,7 %, dok je u Gradu Zagrebu iznosila 11,9 %. Hrvatska je tako podijeljena na četiri regije u kojima stoji podatak o stopi onih koji žive u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Osim Grada Zagreba u kojemu je nacionalna stopa iznosila 11,9 %, u Panonskoj Hrvatskoj je ta stopa najveća i iznosi 31,3 %. Nakon toga, u Jadranskoj Hrvatskoj nacionalna stopa iznosi 18,9 %, dok je u Sjevernoj Hrvatskoj ona 18,6 %, navodi se u Eurostatu.
Svaki četvrti umirovljenik preživljava od najniže mirovine
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović u rujnu je istaknula kako će stopa siromaštva među starijima od 65 godina službeno preskočiti 40 posto. Podsjetimo, stopa siromaštva starijih od 65 godina lani je bila 34,8 posto, žena 38,8 posto, a starih u samačkim domaćinstvima čak 60 posto, o čemu smo pisali ovdje.
Srpanjskim usklađivanjem su mirovine rasle 7,46 posto, dok su političari sami sebi u srpnju podigli plaće do 70 posto. Petrović je ujedno naglasila kako je Europska komisija više puta upozorila Vladu da moraju podići mirovine jer su neadekvatne. Također, zastrašujući je podatak da svaki četvrti umirovljenik u Hrvatskoj preživljava od najniže mirovine, a o tome smo detaljnije pisali ovdje. Ukupno ih je više od 300.000, a iznose svega 358 eura. Najviše je onih starosnih, a za čak 30 godina staža prosječna najniža mirovina ovih korisnika penje se na samo 374 eura.
U našoj novoj anketi pitamo vas osjećate li se siromašno:
