Na inicijativu Ujedinjenih naroda, 17. listopada 1993. počeo se obilježavati Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Do osnutka je došlo kako bi se podigla svijest i ukazalo na problem siromaštva i marginaliziranosti velikog broja ljudi. Među najsiromašnijima su upravo umirovljenici koji žive s vrlo niskim mirovinama i često spajaju kraj s krajem. Tako je više od 300.000 njih koji dobivaju najnižu mirovinu od svega 358 eura. Što se tiče teritorijalnog rasporeda, najviše je siromašnih osoba u Panonskoj Hrvatskoj.

Beskućnik leži na ulici | Foto: Unsplash
U četvrtak, 17. listopada obilježava se 31. Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Siromaštvo je široko rasprostranjeno i među umirovljeničkom populacijom, a unatoč stalnim usklađivanjima mirovina, umirovljenici u Hrvatskoj često žive na rubu siromaštva. Osim što žive na rubu siromaštva, neki su postali i beskućnici. Tako je u posljednje dvije godine sve više starijih osoba koje ostvaruju nacionalnu naknadu ili imaju najnižu mirovinu, a koje su nažalost postale beskućnici, o čemu smo pisali i ovdje.
Problem siromaštva zahtjeva angažman političara i ostalih dionika društva na svim razinama i jedinstveni pristup rješavanju te povećanju kvalitete života svih građana. Najveći regionalni udjeli ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, među regijama zabilježeni su u francuskim najudaljenijim regijama, u južnoj Italiji i u ruralnim rumunjskim regijama, prema novoobjavljenim podacima Europske komisije. U Hrvatskoj najgore žive u Panonskom dijelu.
Najveći udio osoba na rubu siromaštva je u Panonskoj Hrvatskoj
Podaci iz 2023. pokazali su da je općenito manja vjerojatnost da će ljudi koji žive u regijama glavnog grada nekih zemalja EU-a biti izloženi riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti nego oni koji žive u ostatku zemlje. Ta je razlika bila najizraženija u Rumunjskoj, gdje je nacionalna stopa bila 32 %, u usporedbi sa samo 12,3 % u regiji Bucureşti-Ilfov.
Slično tome, u Poljskoj je nacionalna stopa iznosila 16,3 %, dok je u Warszawski Stołeczny iznosila samo 8,9 %. Nasuprot tome, suprotan trend primijećen je u Belgiji i Austriji, gdje je udio ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u glavnim regijama bio znatno viši od državnog prosjeka koji iznosi 18,6 %, odnosno 17,7 %.