Umirovljenici zajedno o skrbi u domovima za starije: Mjesta nema, a cijene su ogromne

Javni rashodi Hrvatske za dugotrajnu skrb o starijima iznose svega 0,4 posto BDP-a, a smještaj je osiguran za samo 3,68 posto starijih. U dobnoj skupini od 65 do 74 godine, 38 posto građana ima teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, a među starijima od 85 godina njih je čak 68 posto. Platforma ‘Umirovljenici zajedno’ ističe da Hrvatska mora povući sredstva iz fondova te povećati smještajne kapacitete za starije.

Europska komisija u svom izvještaju o starenju utvrdila je da Hrvatskoj nedostaje strategija za dugotrajnu skrb starijih osoba. Na nedostatak smještajnih kapaciteta u domovima za starije osobe upozorava i politička platforma ‘Umirovljenici zajedno’ koja se kandidira na Europskim izborima. S druge strane, cijene su u posljednje vrijeme toliko skočile, da si dom više malo tko može priuštiti, o čemu smo pisali ovdje.

Ni županijski dom od 500 eura nije dostupan većini

– U ovom trenutku s oko 200 smještajnih jedinica na 100.000 stanovnika, pri dnu smo Europske unije. Hrvatska nije povlačila dovoljno sredstava iz europskih fondova s kojima je mogla proširiti te kapacitete. Cijene domova su tolike da oko 20 posto umirovljenika može pratiti komercijalnu cijenu od oko tisuću eura. U domovima gdje se subvencionira, to je ipak upola manje, oko 500 eura, no i to si jako mali broj umirovljenika može priuštiti. U javnim domovima, 45 % korisnika plaća smještaj samostalno. Od skoro 680 domova, oko 46 je u nadležnosti države i županije i to svakako treba popraviti. Država se treba početi ponašati prema privatnim domovima za umirovljenike tako kako se ponaša prema državnim ili županijskim, a to je da se subvencioniraju, rekao je u Karlovcu nositelj kandidacijske liste Umirovljenici zajedno, Milivoj Špika.

Na mjesto u domu, primjerice u Karlovcu, čeka se osam godina. U narednim godinama u Hrvatskoj bi se trebalo izgraditi 18 centara za starije s ukupno 1.795 kreveta, o čemu smo pisali ovdje. Time će se kroz javne domove zadovoljiti samo 5 % potreba. Postoje i besplatni smještaji, poput onih koje grad Umag sufinancira u stopostotnom iznosu uz ugovor o doživotnom uzdržavanju. Linija siromaštva, dodaje Špika, je oko 500 eura pa više od 70 posto hrvatskih umirovljenika živi ispod te linije ili su joj vrlo blizu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

–  Naš posao u Europskom parlamentu je da kroz razne odluke i direktive poboljšamo stanje u Hrvatskoj i poradimo na edukaciji što većeg broja ljudi koji bi mogli pomoći da Hrvatska sutra povuče što više sredstava iz europskih fondova, dodao je Špika.

Manje od jedan posto BDP-a za skrb o starijima

Prema izvještaju Europske komisije, javni rashodi Hrvatske za dugotrajnu skrb o starijima manji su od jedan posto BDP-a (svega 0,4 posto), a smještaj je osiguran za samo 3,68 posto starijih. Službeni podatak je da u skupini od 65 do 74 godine starosti, 38 posto građana ima teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, a među starijima od 85 godina njih 68 posto.

– Spojeno sa siromaštvom koje muči generaciju treće životne dobi, naš cilj koji se poklapa s Europskim stupom socijalnih prava je da se do 2030. godine riješimo siromaštva, odnosno smanjimo broj siromašnih u Europskoj uniji za 15 milijuna. Sigurni smo da će naš politički angažman za našu najbrojniju grupaciju birača postići da se stvari s razine Europske unije mijenjaju i u Hrvatskoj, rekla je kandidatkinja na listi ‘Umirovljenici zajedno’, Vesna Horvat.

Članovi Političke platforme Umirovljenici zajedno zaključili su kako će biti glas starijih građana ako uđu u Europski parlament. Poručuju umirovljenicima kako im se mogu obratiti sa svojim zahtjevima za koje će tražiti odgovore i lobirati za njih.