U kojim se državama najdulje prima mirovina? Hrvati visoko na popisu

Josip Mihaljević
2. ožujka 2020.
Novosti
A- A+

Mediteranske države, Francuska, Grčka, Španjolska i Italija u prosjeku imaju najdulje trajanje mirovine, otkrivaju podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Na drugoj strani spektra su Koreja, Meksiko i Čile.

luxembourg

Foto: Unsplash

Kada su mirovine kakve danas poznajemo uvedene, umirovljenici bi najčešće u njima provodili tek godinu ili dvije, nakon mukotrpnog radnog staža. Napredak u medicini i u javnom zdravstvu svuda je u svijetu podigao očekivano trajanje života, što znači da stariji ljudi danas u mirovini provode gotovo tri desetljeća.

Zbog te činjenice velik broj zemalja pokušava podići dobnu granicu za odlazak u mirovinu, a čak i kada ne uspiju, zbog opterećenosti mirovinskih sustava pokušavaju istu stvar za nekoliko godina.

Posljednji dostupni podaci OECD-a pokazuju da najviše vremena u mirovini provode Francuzi, koji su ovih dana na pomalo kontroverzan način dobili svježu mirovinsku reformu.

U prosjeku, francuske umirovljenice u mirovini provode 26,9 godina, a francuski umirovljenici 22,7 godina, najviše u zemljama OECD-a, piše tportal.hr. Iza njih su mediteranske zemlje za koje se često kaže kako baštine lagodan život, Španjolska (26,6 godina), Grčka (26,4 godina) i Italija (25,7 godina). Iza njih su Luksemburg (22,3 godine) i Belgija (21,1) godina.

Hrvatska nije u OECD-u, tako da u njihovom istraživanju nema podataka za nas. Međutim, da jesmo, Hrvati bi bili vrlo visoko na listi – žene u mirovini provode 24,8 godine, a muškarci 19,9 godina.

Mirovinski sustavi moraju pronaći rješenje

I Slovenci napravili mirovinsku reformu: Kod njih će mirovine doista rasti

Na drugoj strani, u mirovini najkraće vremena provode Koreanci, Meksikanci i Čileanci. Korejske umirovljenice mirovinu primaju deset i pol godina manje nego Francuskinje, a umirovljenice i Meksika i Čilea su u mirovini tek dvije, odnosno tri godine dulje nego Koreanke. Što se tiče apsolutnih rekorda, to su opet muški Meksikanci i Koreanci, koji mirovinu koriste manje od 13 godina.

Radni staž u proteklih nekoliko desetljeća ostaje više-manje isti, dok vrijeme provedeno u mirovini raste. Sve to vodi do niskih mirovina koje kod sve većeg broja umirovljenika izaziva frustraciju i siromaštvo. Analiza koju je prošle godine objavio Svjetski ekonomski forum upozorava da je manjak u ušteđevini potrebnoj za isplatu mirovina u osam velikih ekonomija (Australija, Kanada, Kina, Indija, Japan, Nizozemska, UK i SAD) čak 70 bilijuna (milijun milijuna) dolara. Budući da smo u isto vrijeme pogođeni i starenjem stanovništva, taj bi jaz do 2050. godine mogao narasti na čak 400 bilijuna, ako se u međuvremenu ne poduzmu potrebne mjere.