Umirovljenici koji rade kao njegovatelji: 'Unose zrelost, strpljenje i toplinu'
Neki umirovljenici odlučuju se raditi kao njegovatelji. Većinom su zaposleni na pola radnog vremena, a u radu se ističu svojim životnim iskustvom.
09:58 19 h 22.03.2026

Ilustracija: Rawpixel
Osim dvaput godišnje kada dolazi do simboličkog usklađivanja mirovina, malo što se mijenja. Umirovljenika je sve manje, ne zato što smo mlada nacija, nego zato što je pandemija samo lani odnijela više od 60.000 starijih života. Posljedica je to korone, ali i nedostupnosti zdravstvenog sustava.
Ni povećani broj novoumirovljenih građana, ni činjenica da smo se sve starija nacija, nisu spriječili pad ukupnog broja korisnika mirovina. Tako je 1,13 milijuna umirovljenih prema općim propisima siječanj preživjelo s prosječnih 2.647 kuna mirovine, prosjekom o kojem većina umirovljenika može samo sanjati, jer se nalaze ispod njega.
Da bi stvar bila gora, na povećanje mirovina koje počinje od 1. siječnja moramo čekati do travnja, kada će biti zakašnjela isplata za prethodne mjesece. Mirovine će prema sada poznatom postotku usklađivanja od 2,22 posto biti veće za prosječnih 58 kuna! Dakle, većina će dobiti manje od toga.
U siječnju je isplaćeno 2.399 mirovina manje nego u prosincu. Posljedica je to rekordne smrtnosti o kojima je naš portal prvi pisao. Naime, u 2021. umrlo je 60.815 umirovljenika, više nego ukupno građana Hrvatske u godini ranije, koju je također obilježila dotad rekordna smrtnost.
Prosječna umirovljenik u Hrvatskoj je star gotovo 72 godine, a radio je gotovo 31 godinu. Oni koji su umirovljeni tijekom 2021. skoro su deset godina mlađi i imaju skoro dvije godine radnog staža više. No, na prosjeku mirovine im se to ne vidi, jer im je ona ista kao i svima ukupno.
A tko se nalazi ispod famoznog prosjeka? To su u prvom redu korisnici najniže mirovine, njih više od 275 tisuća s prosječnih samo 1.790 kuna mirovine. Manje od 2.150 kuna mirovine u prosjeku ima i oko sto tisuća korisnika invalidske te 214 tisuća obiteljske mirovine. No, među njima ima i korisnika najnižih mirovina.
Od 1,13 milijuna umirovljenih prema općim propisima (1,23 milijuna ukupno s povlaštenima) više od 587 tisuća korisnika ima mirovinu manju od 2.500 kuna, što ne doseže ni prosječnu mirovinu. Dodatnih više od 140 tisuća nalazi se u skupini prosječnih primanja od 2.734 kuna. Sve zajedno, mirovinu manju od 3.000 kuna prima 728.234 umirovljenika, što je visokih 64 posto!
Dakle, većina starijih sasvim sigurno od mirovine nema dovoljno da se uhvati u koštac s poskupljenjima hrane, struje, plina te svega ostaloga čemu će posljedično cijene ići gore.
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 124 d 18.11.2025