Val starenja u ovoj je zemlji na vrhuncu: Ekonomist rješenje vidi u kućnoj njezi

Norveška ove godine očekuje 20.000 više osoba starijih od 80 godina. Stručnjaci predviđaju da će tako dosegnuti vrhunac starenja stanovništva, nakon čega će se nastaviti spori rast. Usprkos bojaznima političara i zdravstvenih birokrata vezanih za sustav skrbi koji sve to mora podnijeti, norveški ekonomist iz think-tanka Civita Steinar Juel smatra da se može biti optimističan.

Stariji Norvežani su sve zdraviji

- Tretirali su potrebe za skrbi kao konstantu, pretpostavljajući da ćemo i dalje trebati isti broj zdravstvenog osoblja po korisniku kao u prošlosti. No, to se ne čini vjerojatnim, zaključuje Juel i dodaje da su danas stariji Norvežani sve zdraviji.

Inače, norveški mirovinski fond najveći je na svijetu s vrijednosti od dva bilijuna dolara. Osnovan je početkom 1990-ih kako bi upravljao viškom prihoda od eksploatacije nafte u Sjevernom moru. Zanimljivo je da, među ostalim, u vlasništvu ima i tri hrvatske dionice, Adris, Atlantic i Valamar, o čemu smo pisali ovdje. Otkad je počeo eskalirati sukob na Bliskom istoku, ugrožena su osnovna načela politike fonda da se kloni miješanja u politiku, o čemu smo pisali ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Optimističan scenarij budućnosti

Juel kaže da se i sam iznenadio kad je proučavanjem statistike došao do uvida da osobama starijim od 80 godina značajno manje treba pomoć. Napravio je dvije različite projekcije budućnosti skrbi o starijim osobama u Norveškoj.U scenariju kojeg predviđaju političari i birokrati, do 2040. godine sustav skrbi bi trebao dodatnih 76.000 radnika, a potreba za njima bi se udvostručila do 2060.

U drugom scenariju, kad se obzir uzme sve bolje zdravlje starijih Norvežana, sektor skrbi bi trebao manje od 18.000 radnika do 2040. godine. Juel predviđa da bi se nakon toga potražnja mogla i smanjiti, izvještava norveški online znanstveni časopis Sciencenorway.no.

Kućna njega treba sedam puta manje resursa

Osim toga, sve više starih Norvežana živi kod kuće umjesto u staračkim domovima. Juel u tome vidi priliku za prilagodbu sustava skrbi.

- Jedno puno radno vrijeme u domu za starije služi jednoj osobi. Jedno puno radno vrijeme u kućnoj njezi može opslužiti oko sedam starijih osoba, izračunao je Juel te dodao da se problem starenja stanovništva u Norveškoj već rješava tako da se širi kućna njega umjesto da se grade novi domovi.

Naime, prag za prijem u domove je povišen i stariji Norvežani u njima borave sve kraće. S druge strane, njihove obitelji se sve više brinu za njih iako to zna biti izazovno.

'Vrlo žalosno' stanje

Istraživačica specijalizirana za zdravstvene usluge Liv Skomakerstuen Ødbehr ne slaže se nužno s Juelom zato što je činjenica da starija dob dolazi s nizom složenih zdravstvenih stanja poput demencije. Smatra i da je zdravlje starijih koji žive kod kuće lošije nego prije, a kao jedan od uzroka tome vidi nemogućnost smještaja u domu.

Upozorila je i na manjak medicinskih sestara u kućnoj njezi te nedostatni budžet. Smanjenje broja mjesta u domovima uslijed značajnog rasta broja starijih vidi kao 'vrlo žalosno' s obzirom na to da se oni uzdaju i ovise o javnom zdravstvu.

Dulji život s bolesti

Istraživač norveškog Zavoda za statistiku Anders Barstad u bližoj budućnosti predviđa puno više ljudi starijih od 90 godina. Doduše, smatra da će oni morati živjeti s bolestima u većoj mjeri nego stariji danas.

- Postoji razlog za vjerovanje da će teret bolesti u ovoj skupini 2050. biti veći nego danas. Primjerice, više će ljudi živjeti s rakom bez da od njega umru, upozorava Barstad i dodaje da se već sad natječu za dobivanje potrebne skrbi.

Naime, zbog manjka osoblja, u Norveškoj bolju skrb mogu ponuditi 'bogatije općine' koje medicinskim sestrama nude i bolje uvjete rada i života. Istovremeno, siromašnije ostaju bez resursa za pomoć. Također, imućniji koriste privatne usluge skrbi kako bi zaobišli preopterećeni javni sustav, tvrdi Barstad.

Stari se natječu s mladima za skrb

- Dokazi sugeriraju da se resursi usmjeravaju samo prema najnemoćnijima. Čini se da stariji gube u natjecanju za resurse u usporedbi s mlađim korisnicima, smatra Barstad i dodaje da se osoblje fokusira isključivo na medicinske potrebe dok se psihosocijalne zanemaruju.

Sumnja i da će starije osobe budućnosti uz sebe imati članove obitelji koji će se brinuti za njih. Vjeruje da će to izostati jer je natalitet sve niži. Pri tom posebno izdvaja muškarce koji će starost dočekati bez djece.

Starenje stanovništva goruća je tema diljem svijeta, a problematizira se i u 'naprednijim' zemljama poput Njemačke, u kojoj se boje da ih ni imigracija neće spasiti, o čemu smo pisali ovdje. U Hrvatskoj se trend starenja stanovništva nastavlja, s tim da je prosječna dob porasla na 44,5 godina, o čemu smo pisali ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.