Socijala veća od zarađene mirovine? Poslušajte objašnjenje državne tajnice

Jedan detalj iz HDZ-ovog programa “Sigurna Hrvatska” mogao bi naljutiti dio umirovljenika. Predlažu da se naknada za socijalno ugroženog pojedinca poveća s 800 na 1.500 kuna. Naime, najniža mirovina koju možete dobiti za minimalnih 15 godina staža iznosi 1.026 kuna. Pritom predložena socijalna naknada od 1.500 kuna odgovara najnižoj mirovini za čak 22 godine staža. Evo što je na tu temu rekla državna tajnica iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava Majda Burić.

HDZ za ove izbore obećava da će iznos naknade za socijalno ugroženog pojedinca povećati s trenutačnih 800 na 1.500 kuna.

Problem je u tomu što bi s tim iznosom “preskočili” čitav niz umirovljenika koji primaju male mirovine (do 1.500 kuna), a dio njih bi se mogao i naljutiti. Kako opravdati umirovljeniku da je on za 22 godine rada i 22 godine uplate doprinosa dobio 1.500 kuna, ako će netko bez tog rada i bez uplate doprinosa dobiti sličan iznos.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Isto tako, uvodi se i nacionalna naknada za starije osobe (nacionalna mirovina). Planirani iznos je također 800 kuna, ali i to bi moglo pasti u vodu jer je osobi koja je socijalno ugrožena bez obzira na sve druge uvjete bolje primati 1.500 nego 800 kuna.

To smo pitanje postavili državnoj tajnici u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Majdi Burić.

Razlika između nacionalne mirovine i socijalne naknade

Burić nam je rekla da je nacionalna mirovina usmjerena na starije ljude koji nemaju minimalnih 15 godina staža i nemaju pravo na mirovinu i da ju ne treba miješati sa zajamčenom naknadom za socijalno ugroženog pojedinca.

Glavna razlika između nacionalne naknade za starije i obične “socijale” jest u tomu što se gledaju različiti cenzusi. Kada primate socijalu, vaša imovina je pod zabilježbom i nakon što ju prestanete primati – onda država iz imovine tog pojedinca “naplati” dio koju mu je dala kroz socijalu.

S druge strane, kod nacionalne naknade za starije nema takve zabilježbe i gleda se samo prihodovni, a ne imovinski cenzus.

Međutim, Burić nam nije odgovorila na pitanje kako opravdati socijalnu naknadu u visini najniže mirovine za 22 godine staža.

Što je s mirovinama?

Najniža mirovina za 22 godine staža iznosi 1.505 kuna, a socijalna naknada, prema prijedlogu HDZ-a, 1.500 kuna.

“Tko želi raditi ili ne raditi, i kalkulirati u glavi ‘dobit ću tisuću ili tisuću i šesto’? Mi smo jako puno razmišljali kao radna skupina o visini nacionalne mirovine. I onda smo je stavili u kontekst s nacionalnom mirovinom i rekli smo da mora biti niža. Zašto mora biti niža? Zato što taj čovjek koji nema niti 15 godina radnog staža mora biti niža od najniže”, kazala je Burić.

Burić je rekla kako su socijalnu naknadu odlučili povećati na 1.500 kuna upravo u cilju sprečavanja rizika od siromaštva. Međutim, još uvijek nismo dobili odgovor zašto se isto ne napravi s niskim mirovinama.

“Ja stvarno ne želim negativno razmišljati i stvarno ne mislim kada gledamo određena zakonska rješenja, ne pomišljam na nekoga tko sustav iskorištava. Meni su u fokusu oni kome taj zakon treba pomoći, a mi imamo jako jako dobro oformljen sustav kontrole provođenja zakona”, kazala je Burić.

Mirovina za 20 godina manja od socijalne naknade? Kako to opravdati?

Treći put smo postavili praktički isto pitanje Majdi Burić:

“To su dva različita instituta. Ja mislim da nitko ne želi biti u situaciji socijalne ugroženosti. Mi smo tu, država je tu i institucije su tu da pomognu. Nitko ne želi sam sebi biti socijalni slučaj, ali mi kao društvo moramo biti solidarni i osjetljivi prema tim ljudima. Ali moramo razlikovati dva različita instituta. Mirovina je pravo koje se odnosi i ostvaruje s obzirom na radni staž i visinu plaće tijekom radnog staža. A drugi je institut ovo što sad govorimo, socijalnog sustava, koji nema veze s radnim stažem, s mirovinama i tako dalje. Socijalni sustav je orijentiran prema ljudima koji su u puno lošijem socijalnom statusu nego bilo tko drugi”, odgovorila nam je Majda Burić.

Cijeli podcast s državnom tajnicom Majdom Burić možete pogledati ovdje: