Novosti Pučka pravobraniteljica: 'Izmjenom formule usklađivanja može se riješiti siromaštvo starijih'

Pučka pravobraniteljica: 'Izmjenom formule usklađivanja može se riješiti siromaštvo starijih'

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter 29. ožujka podnijela je Hrvatskom saboru novo godišnje izvješće. U njemu se nalazi analiza i ocjena stanja ljudskih prava, ali i prijedlozi, odnosno preporuke za uklanjanje nepravilnosti. Tako su samo neke od tema koje su obrađene u Izvješću: domovi za starije osobe, nedostaci u zdravstvu, siromaštvo, beskućništvo i prava hrvatskih branitelja. Što se tiče siromaštva zaključeno je kako je situacija sve gora, pogotovo za starije osobe. Upravo zato se, kao jedno od rješenja, predlaže izmjena formule za usklađivanje. S druge strane, za beskućnike treba donijeti niz pravilnika, ali i pronaći zajednički međuresorni jezik.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter gostovala je u podcastu Mirovina.hr na Međunarodni dan starijih osoba. | Foto: Mirovina.hr

U 2023. godini građani su se pučkoj pravobraniteljici najviše obraćali zbog kršenja prava na zdravlje, a u izvješću je u više navrata spomenut problem siromaštva, koje najviše zahvaća starije osobe, kao i preporuke kako ga riješiti. Osim toga, predstavljen je i problem nacionalne naknade, ali i beskućnika. Zaključak je kako je potrebna dodatna analiza stanja, ali i suradnja institucija za najbolji život svih građana. Radi se o dokumentu na otprilike 200 stranica, a mi smo prvo proučili dio o siromaštvu, beskućnicima i socijalnoj pomoći.

Pučka pravobraniteljica dobila razne pritužbe

Izvješće pučke pravobraniteljice podneseno je Hrvatskom saboru krajem ožujka. Prošle godine su tako iz ureda pučke pravobraniteljice postupili u sveukupno 6.680 predmeta, pri čemu je novootvorenih 4.803, što je 5.9 posto više u odnosu na godinu ranije. Samo Izvješće sadrži ocjenu o mjeri u kojoj su tijela postupila u skladu s ranijim preporukama pučke pravobraniteljice, ali i 147 preporuka pravobraniteljice za otklanjanje nepravilnosti koje dovode do povreda prava građana.

Prošle godine su se građani najviše obraćali pučkoj pravobraniteljici zbog kršenja prava na zdravlje, a u tom području otvorena su 454 nova predmeta. Slijede pritužbe na diskriminaciju u različitim područjima života, radne i službeničke odnose, gospodarstvo i obrt te pravosuđe, uključujući i ovrhe.

U najvećem riziku od siromaštva starije osobe

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva u 2023. godini iznosila je 19,3 posto. Točnije, stopa rizika od siromaštva je veća za žene, ali i za starije osobe koje žive same, a radi se o značajnom porastu u odnosu na prethodne godine. Najugroženije su bile upravo starije osobe, a iznimno ugrožene su bile starije osobe koje žive same, pri čemu posebno zabrinjava što ovi postoci iz godine u godinu rastu. Izmjena formule za usklađivanje mirovina samo je jedan od načina na koji je potrebno odgovoriti na rastući problem siromaštva starijih osoba, navodi se u Izvješću.

– Preporučujemo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske da provede detaljnu analizu stanja u cilju razvijanja mjera radi zaustavljanja rasta siromaštva starijih osoba, posebno onih u jednočlanim kućanstvima, navodi se u Izvješću.

Naknade kao spas

Ipak, neke stvari su se pomaknule s mrtve točke. Pa su tako uvedeni jednokratni dodaci za umirovljenike, povećan je iznos nacionalne naknade za starije osobe, a ublaženi su i uvjeti za njezino ostvarivanje. S druge strane, stopa rizika od siromaštva svejedno i dalje kontinuirano raste. Kako se navodi, ovome je tako jer porast cijena nije praćen povećanjem naknada u sustavu socijalne skrbi pa su i korisnici socijalnih naknada najpogođeniji poskupljenjem.

Tako se tek početkom ove godine zajamčena minimalna naknada, odnosno socijalna pomoć povećala za 17,28 eura, dok je broj korisnika iste naknade značajno manji. Upravo zato se već nekoliko godina predlaže izrada analize pada broja korisnika socijalne pomoći, a sada su ponovili istu preporuku. Naime, prema mišljenju pučke pravobraniteljice, upravo bi naknade trebale osigurati značajnije smanjenje siromaštva.

Ne zna se točan broj beskućnika

Kada se priča o siromaštvu, treba posebnu pažnju obratiti i na osobe bez doma. U Hrvatskoj su beskućnici i dalje najnezaštićeniji članovi društva te su često suočeni s nizom problema u svakodnevnom životu. Ugrožena su im brojna prava, često su nevidljivi i zapostavljeni, stigmatizirani i izloženi predrasudama i diskriminaciji. Problema je mnogo, a još je veći problem što se ne zna njihov točan broj. U posebnoj su opasnosti žene koje žive na ulicama, a s kojim se sve problemima suočavaju žene beskućnice u Zagrebu, možete pročitati ovdje.

Veliki problem za beskućnike je premali broj prihvatilišta, što bi se moglo riješiti trajnim stambenim zbrinjavanjem koje postoji u Puli. Osim toga, beskućnici nemaju prijavljeno prebivalište, a nemaju ni pravo na osobnu iskaznicu, ni na zdravstvenu zaštitu, a teško ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, upozorava se u Izvješću. Dodaju kako i dalje ne postoji strateški dokument koji bi prepoznao ovu skupinu i njezine potrebe.

Paradoks života na ulici

– Dom Nade navodi kako korisnici bez zdravstvenog osiguranja ne posjećuju liječnika, ne uzimaju terapiju, a mnogi od njih su ionako narušenog zdravstvenog stanja. Ako zadobiju nekakve ozljede, odlaze na hitni prijem gdje ih neće odbiti, ali poslije na različite, često upitne načine pokušavaju doći do lijekova koje onda ponekad i zloupotrebljavaju, piše u Izvješću i dodaje se kako su zato preporučili da beskućnici imaju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu, ali to nije usvojeno.

S jedne strane nemaju gdje biti, a s druge strane se skitnja i prosjačenje kažnjavaju pa se, kako navode, može govoriti o kriminalizaciji siromaštva. Tako se skitnja i prosjačenje kažnjava novčanom kaznom u iznosu od 20 do 100 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

Beskućnici i zahtjevi za socijalnu pomoć

Beskućnici su se najviše žalili pučkoj pravobraniteljici na dugotrajnost rješavanja zahtjeva za ostvarivanje prava na novčane naknade pa su tako neki čekali isplatu zajamčene minimalne naknade i tri mjeseca, a jednokratnu naknadu i mjesec dana. Žalili su se i da socijalne usluge poput informiranja ili savjetovanja rijetko ostvaruju.

Iako je u očitovanju iz prosinca 2023. godine Hrvatskog zavoda za socijalni rad navedeno da je uvažena preporuka iz Izvješća za 2022. godinu da na mrežnim stranicama osigura lako razumljive informacije o svim pravima i uslugama, kao i da one budu dostupne u tiskanom obliku, beskućnici i dalje navode da često nisu upućeni u prava iz sustava socijalne skrbi, ali i drugih sustava.

Još jedan problem su i prihvatilišta, odnosno prenoćišta koja nemaju stručne kapacitete za beskućnike s teškim mentalnim ili tjelesnim oštećenjima. Kao rješenje po pitanju ove skupine ljudi, pučka pravobraniteljica navodi međuresornu suradnju. Dodaje i kako je važno donijeti protokol kojim bi se jasno definirale obveze svih dionika i oblici njihove suradnje.