Profesor koji istražuje 2.500 starijih: “Očekujemo val prijevremenog umirovljenja u Europi”

Josip Mihaljević
19. svibnja 2020.
Novosti
A- A+

Znanstvenike diljem Europe zanima kako ljudi iz različitih zemalja stare i odlaze u mirovinu. Sredinom 2000-ih počeli su prikupljati podatke, a sa 50+ populacijom su odradili na stotine tisuća intervjua kako bi došli do podataka. Hrvatska im se pridružila 2015. godine, a mi smo razgovarali s profesorom Ekonomskog fakulteta doc. dr. sc. Šimom Smolićem koji vodi projekt u Hrvatskoj.

šime smolić

Foto: doc. dr. sc. Šime Smolić, voditelj SHARE projekta u Hrvatskoj | Youtube screenshot

SHARE (Survey of Health, Ageing and Retirement in Europe) glavna je multinacionalna istraživačka baza podataka u o starenju u Europi. Na hrvatskom se zove Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi, a voditelj projekta SHARE u Hrvatskoj je doc. dr. sc. Šime Smolić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Korisnik projekta SHARE je Ministarstvo rada i mirovinskog sustavaa partner institucija je Ekonomski fakultet -Zagreb. Projekt financira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Nedavno smo objavili vijest da će 50+ populaciji uskoro na adrese početi stizati kuverte s bonovima od 50 kuna u kojima će slučajno odabrani ispitanici biti pozvani na nastavak istraživanja, a SHARE će vrlo brzo umjesto redovnih aktivnosti početi raditi na tzv. “korona upitniku” koji će obuhvatiti iskustva starije populacije o epidemiji koronavirusa.

Prate preko 3.000 starijih Hrvata

Motiv za sudjelovanje u istraživanju o koroni: Starijima u kuverti stiže 50 kuna

Kako nam je objasnio prof. Smolić, SHARE istraživanja se rade u rundama tj. valovima, a Hrvatska se pridružila 2015. godine u šestom valu istraživanja. U sedmom valu na razini Europe istraživanje je obuhvaćalo preko 70 tisuća ispitanih pojedinaca.

Što se tiče hrvatskog uzorka, HZZO im je 2015. pomogao oko uzorkovanja 5.000 kućanstava (potencijalnih ispitanika), a oko pola njih je pristalo sudjelovati u istraživanju. Jednom odabrani ispitanici sudjeluju u više valova istraživanja, a da bi samo istraživanje bilo valjano i usporedivo s prijašnjim valovima, SHARE-u treba barem 85 posto istih ispitanika iz prošlog vala istraživanja.

I tu zapravo dolazimo do priče o kuverti i bona vrijednog 50 kuna, koji je zapravo simbolična motivacija ispitaniku da se još jednom odazove istraživanju. U Hrvatskoj je to bon od 50 kuna za potrošiti u nekom od trgovačkih lanaca, dok razne zemlje imaju drugačije simbolične poklone. Negdje se poklanja termosica, negdje rokovnici, a najviše zapravo dobiju ispitanici iz Luksemburga – punih 20 eura. Smolić nam je spomenuo kako se u jednoj od skandinavskih zemalja čak dijeli uplatnica za neku humanitarnu udrugu, na koju ispitanik može napisati svoje ime i onda SHARE uplaćuje sredstva za dobrotvorne svrhe.

Korona upitnik dat će odgovore na zanimljiva pitanja

Veliko europsko istraživanje: Samo trećina starijih Hrvata ima dovoljno da preživi cijeli mjesec

Osmi val je krenuo krajem prošle godine, a budući da se anketni intervju radi uživo s ispitanicima putem intervjua (koji znaju potrajati sat ili čak dva sata po ispitaniku), morali su prestati zbog epidemije koronavirusa.

“Na razini SHARE-a smo odlučili da ćemo se prilagoditi ovoj situaciji. Ne možemo više raditi terensko istraživanje, pa smo prilagodili pitanja i upitnik za telefonsku anketu. Možda se ova situacija s koronom neće ponoviti dok smo mi živi, idemo vidjeti što kažu prvi rezultati”, kazao je prof. Smolić.

Profesor Smolić na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu predaje Ekonomiku zdravstva, a u znanstvenom radu istražuje ekonomske implikacije demografskih promjena (primarno na zdravstveni sektor). Što se tiče epidemije koronavirusa, dao je zanimljivo predviđanje što bi rezultati korona upitnika mogli otkriti:

“Imat ćemo dosta pitanja o zdravstvu. Jesu li ispitanici morali odgoditi preglede, operacije itd.

Mi možemo reći da je naš zdravstveni super reagirao i da je sve prošlo dobro u Hrvatskoj, ne može čovjek naći neke zamjerke. Bilo je teško, trebalo je pripremiti bolnice i dodatne krevete, nismo znali što će biti.

Ali opet, ostaju sad ove posljedice zatvaranja zdravstva prema većini stanovništva. Neki od njih će sada možda zbog toga imati lošiju kvalitetu života ili će živjeti kraće. Kada je u pitanju dijagnoza karcinoma, dva mjeseca čekanja je strašno puno vremena. Mi ćemo zbog toga možda osjetiti povećanu smrtnost krajem godine ili dogodine. Ja se nadam da to neće biti tako drastično, ali kada uzmete cijelu Europu, onda ćemo vidjeti da značajan broj ljudi nije dobio zdravstvenu zaštitu i da će to utjecati na njihove živote”, kazao je Smolić.

Političari bi trebali obratiti pozornost na ovakva istraživanja

releksacija

Istraživanje o prijevremenim mirovinama: Samo 1 posto ljudi ide u prijevremenu da bi uživalo

Sve u svemu, znanstvenici u SHARE-u raspolažu s ogromnom količinom podataka koja otkriva što se događa s populacijom 50+ u Europi. Profesor Smolić nam kaže kako njihovi istraživački rezultati nemaju direktan utjecaj na donošenje javnih politika, ali jedan od korisnika podataka je Europska komisija koja na temelju njih može donositi neke svoje nadnacionalne odluke. Isto tako, državama članicama može poručiti kako je razina siromaštva starijih u toj državi previsoka i da ju pod hitno moraju smanjiti.

Zgodan primjer, iako nije zasluga SHARE-a, je zapravo projekt Zaželi. Ako usporedimo podatke, u doći ćemo do informacije da u Hrvatskoj imamo velik broj nezaposlenih žena srednje-starije dobi. One teško dolaze do posla, a žele raditi. S druge strane, nemamo dovoljno kapaciteta kako bi starijima pružili adekvatnu skrb kada postanu nesamostalni.

Ako zbrojimo 2 + 2, to znači da je potrebno zaposliti te žene u funkciji skrbi za starije ljude koji ne mogu živjeti sami, a tim jednim potezom zapravo rješavamo dva problema.

“Iz podataka koje imamo vidimo da je zaposlenost u starijoj životnoj dobi izuzetno niska, da je tu trebalo nešto napraviti. S druge strane, država ne može osigurati smještaj u domovima za starije i nemoćne, tj. ne može osigurati dugotrajnu zdravstvenu skrb. Kod nas se, a to je karakteristično za jug Europe, više oslanja na članove obitelji.

Projekt ‘Zaželi’ je spojio te dvije priče, s jedne strane ostvarena je bolja participacija starijih žena u svijetu rada, a s druge strane imamo poboljšanje kvalitete ili dostupnosti usluga za starije osobe. Iskustva su tu jako pozitivna, barem što se tiče starije populacije”, kazao je Smolić.

Hoće li umirovljenici postati bogatiji?

Američki stručnjak: Mirovina kakvu danas poznajemo nestaje. Ovako će ona izgledati u budućnosti

Za kraj, pitali smo profesora Smolića kako izgleda budućnost starenja i umirovljenja u Europi. SHARE u svakom novom valu istraživanja uključi ljude koji imaju točno 50 godina, tako da već sada u uzorku imamo ljude koji su rođeni 1970. godine.

“Trebamo vidjeti tko je u našem uzorku, to su ljudi od 50 godina nadalje. Postoji dosta veliki potencijal kod tih osoba. Ja ne smatram da je osoba koja ima 50 godina stara. Mi to gledamo jer nam je razdoblje čovjekovog života pred umirovljenje i nakon umirovljenja sa znanstvene strane interesantno jer se tada u životu događaju dramatične promjene”, kazao je Smolić.

Otkrio je da bi Europu zbog koronakrize uskoro, dakle ove godine, mogao pogoditi val prijevremenog umirovljenja, posebice ako najavljena ekonomska kriza bude jača nego što ju trenutno očekujemo. Također, očekuje da će umirovljenici u budućnosti biti nešto financijski zaštićeniji, ali ne zbog političara, nego zbog svojih odluka:

“Mi ćemo imati sve obrazovaniju radnu snagu, pa tako i umirovljenike. Oni će imati bolje poslove, lakše će se prilagođavati promjenama u društvu i mislimo da će za života akumulirati određenu štednju koju će trošiti u starosti. Tu postoji jedan veliki potencijal, govorim generalno za Europu, postoji potencijal povećanja potrošnje u starijoj životnoj dobi”, kazao je prof. Smolić.

Isto tako, prognozirao je da će ljudi kroz naredna desetljeća dulje ostajati na tržištu rada, naravno oni koji to mogu. S druge strane, očekuje da će rasti broj samačkih kućanstava.

“To će biti jedan od velikih izazova u budućnosti, tu upada država koja bi se trebala pobrinuti za dugotrajnu skrb. Što se tiče trendova bolesti, sve više su prisutne dementne bolesti, ali to je sasvim normalno. Ljudi će biti sve stariji, što znači da ćemo imati kompresiju komorbiditeta prema zadnjim godinama života”, zaključio je prof. Smolić.