O starijim osobama brinu žene, i same ugrožene siromaštvom

Jasmina Grgurić
18. rujna 2019.
Novosti
A- A+

Kada gledamo po kvaliteti dugotrajne skrbi za starije osobe, Hrvatska spada među četiri najnerazvijenije zemlje u Europi. Nedovoljni smještajni kapaciteti, kao i nedostatna usluga pomoći u kući, glavni su razlozi zbog kojih kao zemlja ne brinemo dovoljno za naše stare. Ta briga najčešće pada na ženske članove obitelji, a koji su i sami ugroženi.

Ilustracija: Pixabay

Europska komisija nedavno je objavila studiju nacionalnih politika „Izazovi dugoročne skrbi u Europi” za 2018. godinu. Pritom, Hrvatska se navodi kao zemlja s nerazvijenim kapacitetima du­goročne skrbi za starije osobe. Naime, naša se država našla u četiri najnerazvijenije, za što je prvenstveno kriv nedovoljan broj domova za umirovljenike.

Rang na dnu ljestvice možemo “zahvaliti” najmanjem broju kreveta na sto tisuća sta­novnika starijih od 65 godina, zatim broju dnevnih boravaka za starije te vrlo ne­razvijenim servisima za pomoć starima u kući. Uz nas, na dnu razvijenosti su i Grčka, Rumunjska i Poljska, a u nekim kategorijama i Bugarska.

Iseljavanjem mladih skrb prebačena na teret žena

Ove podatke iznio je Sindikat umirovljenika Hrvatske, dodajući kako Hrvatska ima najnižu relativnu vrijednost mirovine od svih zemalja EU, od samo 27,7 posto udjela bruto mirovine u prosječnoj bru­to plaći.

Slijedom navedenog naši stari, upozoravaju iz SUH-a, padaju na skrb – ženama.

Hrvatska bez hospicija: Političare ne zanima dostojanstveno umiranje građana

“Bilo da je riječ o nezapo­slenim ili umirovljenim članicama obitelji, bilo o ženama koje su angažira­ne te pružaju usluge nje­ge i skrbi na neformalnom tržištu rada. Tu načelno nema velike razlike u odno­su na druge europske zemlje, samo što su tamo njegovateljice često i starije žene iz Hrvatske koje tamo rade na crno. Ekspanzija neformalne skrbi je prisutna i u Hrvatskoj. Masovno iselja­vanje mladih obitelji, kao i činjenica da je došlo do raspada višegeneracijskih obitelji, prenosi teret i odgovornost skrbi na leđa žena. Država, kako kažu podaci Europske komisije, ne skrbi do­voljno za stare” – poručuju iz Sindikata umirovljenika.

Ujedno i primateljice i pružateljice dugoročne skrbi

Nažalost, u Hrvatskoj je takva vrsta skrbi neplaćena. U pojedinim europskim zemljama, u cijelosti ili djelomično priznaje se radni staž ženama koje skrbe o starijim osobama. U Finskoj se za skrb o svojem pretku, partneru ili rođaku sklapaju ugovor o radu s općinom u kojoj žive.

Djeca imaju obvezu skrbiti o starijim roditeljima, ali nemaju nikakva prava

“Potomci s prosječno niskim plaćama prisiljeni su obiteljskim zakonom svo­jim umirovljenim precima plaćati punu ili djelomičnu cijenu smještaja u domu, zato što prosječna mirovina iznosi 2.445 kuna, što je jednako hrvatskoj liniji siro­maštva za 2019. godinu od 2.496,5 kuna, pa umirovljenici nisu u stanju skrbi­ti sami o sebi. Kako žene žive duže, 81 godinu u prosjeku, ujedno su i pri­mateljice i pružateljice dugoročne skrbi. Žene su dvostruko ugrožena kategorija starijih osoba jer su ugrožene siromaš­tvom, a i radom na crno, odnosno nele­galnim statusom” – zaključuju iz Sindikata.