U prvom tjednu stiglo manje od tisuću prijava za nacionalnu naknadu za starije

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje od sredine prošloga tjedna uzima prijave za nacionalnu naknadu za starije osobe. Država očekuje oko 20 tisuća zahtjeva, a u prvom tjednu se prijavilo manje od tisuću ljudi.

HZMO je od utorka 15. prosinca omogućio prijave za ostvarivanjem prava za nacionalnu naknadu za starije. Od tog utorka pa do kraja tjedna (18. prosinca) zaprimili su tek 975 zahtjeva od građana ljudi koji nemaju pravo na mirovinu. Zadovolje li sve kriterije, prva pošiljka od 800 kuna stiže im u veljači 2021. godine, piše Večernji list.

“Prerano je govoriti o slabom odazivu”

Članovi radne skupine koja je radila na Zakonu o nacionalnoj naknadi za starije spominjali su 60-ak tisuća potencijalnih primatelja, no nakon što su uvjeti za primanje postroženi, Vlada očekuje tik ispod 20 tisuća prijava u cijeloj idućoj godini.

Kako će primatelji uglavnom biti starije žene koje žive u ruralnim područjima, vijest o uvođenju ove naknade možda još uvijek nije došla do njih.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Prerano je još govoriti o slabom odazivu, primjena tek kreće. Moguće je da potencijalni primatelji mirovine još nisu upoznati sa svime. Trebala bi nam bolja kampanja putem javnih glasila koja gledaju ili slušaju starije osobe, prvenstveno preko radija i televizije. Nisam primijetio da je bilo poziva i spotova koji su upućeni toj populaciji. Radi se o osobama koje se slabije koriste društvenim mrežama i internetom”, kazao je za Večernji list Zdenko Babić, izvanredni profesor na studiju za socijalni rad.

Ako je mirovina manja od 800 kuna, možete se prebaciti na nacionalnu naknadu za starije

Moguća prepreka za veći odaziv je i činjenica da zajamčenu minimalnu naknadu prima već oko osam tisuća starijih od 65 godina, ali po malo povoljnijem iznosu od nacionalne naknade za starije. Socijalna pomoć za radno-neaktivno stanovništvo iznosi 920 kuna, odnosno 15 posto iznad osnovice od 800 kuna. Međutim, uvjeti za zajamčenu minimalnu naknadu su nešto stroži kod nacionalne naknade za starije. Ako ti stariji ljudi raspolažu s nekom imovinom, nakon smrti ona ide u ruke države (imovinski cenzus). Kod nacionalne naknade za starije gleda se samo prihodovni cenzus, a imovina ostaje na sigurnom.

Treba još vidjeti koliko će ljudi upravo zbog toga odustati od primanja zajamčene minimalne naknade i prebaciti se na nacionalnu naknadu za starije te koliko je onih umirovljenika s mirovinom ispod 800 kuna – oni se također mogu odreći svoje niže mirovine i prijaviti se za nacionalnu naknadu za starije.