Kod nas radi tek 1,5 posto umirovljenika. Sve ih je više, ali znatno manje nego u Europi!

Gotovo 19.000 umirovljenika koristi mogućnost rada do polovine radnog vremena, što nije ni dva posto čitave umirovljeničke populacije. Naime, druge zemlje bilježe znatno veće udjele pa se Hrvatska svrstala na samo dno europske ljestvice.

Umirovljenika koji rade do polovine radnog vremena sve je više, trenutno gotovo 19 tisuća. Iako brojka raste, ona i dalje čini tek oko 1,5 posto ukupne umirovljeničke populacije u Hrvatskoj, što našu zemlju svrstava na samo dno europske ljestvice kada je o zapošljavanju penzionera riječ.

Umirovljenici sve poželjnija radna snaga

Primjerice, u Njemačkoj radi 20 posto umirovljenika, a po čak dvije petine njih u Norveškoj i na Islandu. Blizu donje granice nalaze se Španjolska i Grčka sa samo dva posto zaposlenih umirovljenika.

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović za Glas Slavonije navodi da je prosjek za Europu da radi svaki peti, svaki šesti umirovljenik, no taj se broj zaustavio zbog pandemije koronavirusa.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Od kolovoza, osim umirovljenika u starosnoj i prijevremenoj mirovini, mogućnost rada dobili su i korisnici obiteljske mirovine, dok se onima s najnižom ona više ne ukida, što je stvorilo povoljnije radne uvjete za gotovo pola milijuna umirovljenika.

Mnogi poslodavci upravo umirovljenike vide kao poželjnu radnu snagu. Tako jedan osječki obrtnik zapošljava  na pola radnog vremena dva umirovljenika od 61 i 70 godina, kovinotokara i glodača. Naime, te struke nedostaju na tržištu rada, pogotovo s takvim iskustvom, a za ovaj posao su nužne.

Danas je građevina isplativ posao za starije

Umirovljenici pak većinom rade u trgovini, građevini, prerađivačkoj djelatnosti, turizmu…

“Danas je građevina isplativ posao, a biti majstor u građevini ne znači samo zidariju, nego i keramičare, vodoinstalatere i drugo” – pojašnjava Petrović.

Među internetskim oglasima umirovljenicima se nude poslovi anketara, prodavača, vozača, čistača, stolara, zavarivača… Stručnjaci tvrde kako stariji neće oteti poslove mladima, jer radnika svagdje nedostaje. Osim toga, mladi sve više odbijaju slabije plaćene poslove, a dio njih sreću nalazi preko granica.

Nažalost, Hrvatska i dalje ima problem rada na crno. Među radnicama na crno, dodaje Petrović, najaviše su žene, umirovljenice, uglavnom korisnice malene obiteljske mirovine. One najčešće na taj način čuvaju djecu, starije u obitelji, čiste ili prodaju svoje domaće proizvode.

Rad u mirovini kod nas je i dalje egzistencijalno pitanje, dok u razvijenijim zemljama predstavlja dodatnu vrijednost. Plaća uz mirovinu ovdje služi lakšem preživljavanju, a vani primjerice kupnji nekretnine.

Petrović upozorava i na diskriminaciju “običnih” umirovljenika u odnosu na umirovljenje vojnike i policajce koji mogu birati i opciju rada na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, koja bi i dijelu ostalih umirovljenika bila financijski znatno povoljnija.