[INTERVJU] Vrtlarica: "Današnji uzgoj više nema veze s vrtlarstvom naših baka"

Povratak Vrtlarice na male ekrane, nakon dvije godine pauze, izazvao je ogroman interes gledatelja. Kroz 12 nastavaka Kornelija Benyovsky Šoštarić provela nas je iznova kroz čarobni i inovativni svijet vrtlarstva. Za portal mirovina.hr najomiljenija hrvatska vrtlarica otkriva jesu li u pripremi nove emisije, vidi li umirovljenike kao čuvare vrtlarske tradicije, koje su opcije uzgoja, uz ostale zanimljivosti.

Još jedna sezona popularne Vrtlarice, koja se na HRT-u prikazivala nakon dvije godine pauze, je iza nas, a kakvi su daljnji planovi otkrila nam je za mirovina.hr Kornelija Benyovsky Šoštarić. No, otkrila nam je i zašto s godinama sve više volimo raditi u vrtu, koje su blagodati vrtlarenja, ali i opcije uzgoja kada nemamo dvorište, vidi li umirovljenike kao čuvare vrtlarske tradicije, kako prepoznati najzdravije voće i povrće te još neke zanimljivosti.

Mirovina.hr: Što mislite, zašto starije generacije toliko vole Vrtlaricu? 

Vrtlarica: Iako interes za vrtlarstvo ne poznaje dobne granice, ipak se mijenja i sazrijeva zajedno s našim godinama. Razvija se i naša svijest o tome što je doista bitno u životu pa nas počinju veseliti suptilne pojave kao što je treperenje lišća na vjetru, kapljica rose na latici ruže ili neki divan miris koji se širi vrtom u predvečerje. To su istinski lijepi trenuci i tek su ljudi koji su se već ostvarili u životu spremni prepoznati takve vrijednosti. No tu je i ona pozitivna karakteristika samog vrtlarstva, jer briga oko biljaka podrazumijeva planiranje, razmišljanje o budućnosti i neprestanu aktivnost.

Mirovina.hr: Rad na zemlji često se povezuje s dobrim zdravljem i dugovječnošću. Zbog čega je to tako?

Vrtlarica: Razlozi se kriju podjednako u fizičkoj i mentalnoj aktivnosti. Ni ne primjećujući, često prehodamo kilometre krećući se vrtom, istežemo se kako bismo ubrali neki plod ili cvijet, ili pak održavamo koncentraciju kada moramo pažljivo pričvrstiti neku biljku uz potporanj. Tu je i neprestana mentalna aktivnost. Što moram napraviti sutra? Moje me biljke trebaju, osušiti će se ako ih ne zalijem i neće biti plodne ako ih ne pognojim…

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Takva i slična razmišljanja usmjeravaju misli prema budućnosti, a ne prema prošlosti i pružaju osjećaj vrijednosti, koristi i zadovoljstva, pogotovo kada nakon više mjeseci truda uberemo ono što smo sami uzgojili. Po mome mišljenju to su najvažniji razlozi zbog čega ljudi koji se bave vrtlarstvom žive duže i sretnije.”

Mirovina.hr: Koje su vrste najpogodnije za uzgoj u stanovima, na balkonima, ali i u domovima umirovljenika?

Vrtlarica: Za male stanove najpogodnije su sobne biljke jer godinama rastu i mijenjaju se zajedno s nama. Balkoni pružaju ipak veće mogućnosti, pa čak i za uzgoj povrća. Posebno je zabavno uzgajati cherry rajčice koje u takvim uvjetima mogu uspjeti bez ikakvih problema. No kada su u pitanju domovi umirovljenika, pogotovo oni koji imaju pristup zelenoj površini, moja je preporuka izrada povrtnjaka. I to ne bilo kakvog, već povrtnjaka s povišenim gredicama kako bi se vrtlarstvom mogli baviti i teško pokretni ljudi. Bitno je da mogu dohvatiti rukama gredicu sa svih strana i tu prestaje svaka prepreka.

Mirovina.hr: Od kuda bismo trebali početi kada bismo htjeli napraviti manji cvjetnjak ili povrtnjak?

Vrtlarica: Svakako treba izbjegavati intervencije u gradsko zelenilo poput sadnje u podnožje drvorednih stabala i slično. To uvijek kvari urbanističke i hortikulturne cjeline i rijetko izgleda dobro. No postaviti nekoliko povišenih gredica u sklopu doma sasvim je druga priča. Najvažnije je odabrati sunčani položaj, mnogo važnije od podloge. Naime, postavljanjem povišenih gredica koje se pune kvalitetnim supstratom za sadnju, podloga nije više presudna. No ako dom ima dobro, kvalitetno tlo, još i bolje. A što se tiče izbora, moja je preporuka da svatko posadi ono u čemu će uživati najviše.

Mirovina.hr: Što mislite o ideji zajedničkih gradskih vrtova u koje građani mogu dolaziti i saditi povrće koje će se kasnije naći na njihovim stolovima? 

Vrtlarica: Zajednički gradski vrtovi postoje već u mnogim našim gradovima, no nisu nažalost mjesta na koja bismo s ponosom mogli dovesti turiste. Problem je u tome što u takvim vrtovima ne postoje jasna pravila koja su postavili stručnjaci iz područja urbanizma, hotikulture i krajobraznog oblikovanja. Netko koristi pesticide, a netko ne, netko nagomilava sav mogući otpad na svoju parcelu dok se netko drugi trudi da sve bude uredno. Bez jasno postavljenih pravila kućnog reda, takvi vrtovi po mome mišljenju ne bi trebali biti dio urbanog tkiva jednog grada. Sasvim drugačiji primjer snimila sam prije nekoliko godina u Mariboru. Drvene vrtlarske kućice, uredne staze i zajednička kompostišta odmah upadaju u oči. U takvom je prostoru jednako ugodno prošetati kao u nekom parku.

Mirovina.hr: Koje povrće i voće je najzdravije kupiti na tržnici, u smislu da se najmanje tretira pesticidima?

Vrtlarica: Najzdravije voće i povrće je ono koje ima istaknutu eko markicu, što je dokaz da proizvođač ne koristi konvencionalne pesticide i umjetna gnojiva. Jabuka iz eko uzgoja može izgledati jednako kao i ona iz konvencionalnog uzgoja, koja je tretirana pesticidima barem 25 puta tijekom sezone. Tek laboratorijske analize mogu pokazati razliku, pa tako kupcima ne preostaje ništa drugo nego pouzdati se u kvalitetu eko markice. Mnogi nažalost pojam eko brkaju s pojmom domaće, što nema nikakve veze jer i domaći proizvođači u uzgoju koriste pesticide. No ima i takvih uzgajivača koji uzgajaju po principima organskog uzgoja, a preskupo im je platiti eko markicu. U takvom slučaju kupujemo na povjerenje.

Mirovina.hr: Vidite li umirovljenike kao čuvare vrtlarske tradicije, ekološke proizvodnje i domaće prehrane?

Vrtlarica: Teško je to generalizirati. Postoje različiti ljudi u svim dobnim skupinama. Nažalost, mnogi su naši stariji stanovnici odrasli u eri pesticida i ne znaju da se može uzgajati drugačije. No postoje i oni koji još uvijek pamte okuse djetinjstva kada se voće i povrće razlikovalo od onoga koje danas kupujemo u trgovačkim centrima. Takva sjećanja mogu biti snažna motivacija za očuvanje starih sorti, pa čak i za organski uzgoj.

“No treba znati da suvremeni organski uzgoj danas, u promijenjenim klimatskim uvjetima nema više veze sa vrtlarstvom “naših baka”. Nove okolnosti i nove tehnike uzgoja ono su na što moraju biti spremni svi novi ljubitelji vrtlarstva, pa tako i umirovljenici.”

Mirovina.hr: Što možemo očekivati u novoj sezoni, kada kreću nove epizode?

Vrtlarica: Nova sezona serije Vrtlarica snima se unatoč otežanim uvjetima koji su nas zadesili ove godine. Ne mislim tu samo na epidemiju koronavirusa, već i na potres koji je dosta uznemirio našu zagrebačku ekipu. No mi radimo i dalje s ljubavlju, nastojeći pripremiti još jednu zanimljivu sezonu i nove vrtlarske priče koje će se emitirati od jeseni 2020.