Hrana je poskupjela gotovo 20 posto, a mnogi će za blagdanski stol potrošiti još i više

Predsjednik Udruženja trgovine HGK Ivica Katavić komentirao je zamrzavanje cijena devet proizvoda, ali i općenito poskupljenje cijena. Jednako tako, postavlja se pitanje koliko će građani trebati izdvojiti u trgovinama na hranu za nadolazeće blagdane.

Rast cijena u sektoru prehrane je 19,7 posto, prema podacima DZS-a za listopad. Katavić je istaknuo da je proizvođačima, kao i trgovcima teško raditi pod ovim mjerama te da trgovci nisu krivi ni za što. Dotakao se i teme neizvjesnosti oko zime.

Predložio je nekoliko stvari

U Newsroomu N1 komentirao je inflaciju, cijene, kao i zimu pred nama. Također, rekao je kako je sve palo na leđa trgovaca koji pokušavaju napraviti najbolje što znaju.

– Optužuju nas da dižemo cijene i stvaramo inflaciju. To nije točno. Optužuju nas i da nismo skinuli PDV. Skinuli smo PDV, cijene u proizvodnji idu gore. Za to trgovci nisu krivi. Trgovci nisu ti koji mogu uvjetovati i donijeti odluke. Vlada se treba dogovoriti s uvoznicima da se vidi koja je to zadovoljavajuća cijena koju bi Vlada mogla intervenirati. Ako proizvodnja ne postigne suglasnost s Vladom onda trgovci ne mogu ništa, mogu gubiti i iz svog džepa skidati cijene, tvrdi Katavić.

Što se tiče Vladinih mjera zamrzavanja cijena, rekao je da je za njih ako je to rješenje da se pomogne stanovništvu u uvjetima inflacije, ali nije za to da trgovci budu ti koji će na svojim leđima nositi te mjere.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Hrvatska je najveći uvoznik hrane u EU

Također, zima će biti neizvjesna i zbog energenata pri čemu je predložio da bi država trebala nešto napraviti, ograničiti izvoz, a dodao je i kako imamo žita pa nema razloga da brašno poskupljuje.

Hrvatska također mnogo uvozi, odnosno najveći je uvoznik hrane na području EU, o čemu je upozorila saborska oporba uoči rasprave o izmjenama Zakona o poljoprivredi. Dodali su i kako je u devet mjeseci ove godine vanjskotrgovinski deficit veći od 100 milijardi kuna. Godišnje uvezemo mesa u vrijednosti oko 400 milijuna eura.

Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji mesa, mlijeka, voća i povrća, navela je Vesna Vučemilović (Klub Hrvatskih suverenista). Martina Vlašić Iljkić (Klub SDP-a) dodaje da smo i po poljoprivrednoj produktivnosti na začelju EU, na svega 30 posto europskog prosjeka, navpdi Index.

Hrana za Božić

Da rastu cijene hrane iz mjeseca u mjesec, potvrđuju i razne statistike. Prema podacima Europske unije, maloprodajne cijene hrane u EU su u kolovozu 2022. godine bile veće za 14,3 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana ranije. Najviše su se cijene mijenjale u kategoriji “ulja i masti“, a i kategorija “mlijeko, sir i jaja” bilježe rast. Cijene hrane u Hrvatskoj su porasle više od prosjeka Europske unije. Više možete pročitati ovdje.

Kako navodi Danas.hr, hrana je toliko skupa da će se za ovaj Božić potrošiti i do 40 posto više novaca u kupovini nego lani. Puno su veće cijene jaja, mlijeka, ali i šećera pa će i izrada kolača biti puno skuplja.

Košarice će biti skuplje za 20 posto

Lani su za vrijeme božićnih blagdana jaja koštala oko 13, a sada im je cijena čak 20 kuna. Odojak se na placu mogao kupiti za 40, a sada će koštati oko 50 kuna. Cijena ulja skočila je s 13 na 16, brašna s pet na šest, šećera sa šest i pol na osam kuna, a mlijeko je koštalo oko šest, sada 7,40.

– Ona najskuplja košarica će sigurno biti skuplja za 20-ak pa i više posto, ona srednja vjerojatno isto tu negdje, ona siromašnija možda nešto manje, poručuje Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata za Danas.hr.

Najteže je umirovljenicima od kojih si većina ne može priuštiti ni najosnovniju blagdansku košaricu. Naime, prošle je godine cijena one bogatije košarice iznosila 2.500 kuna, a one najsiromašnije od 500 do 600 kuna.