Čak 1.200 starijih osoba u Hrvatskoj lani su bile žrtve nasilja u obitelji

“Tri puta nam je mahao pištoljem da će nas likvidirati, uskraćujući nam pravo na dostojanstveno stanovanje u prizemlju našeg objekta, zatvaraju nama starcima grijanje, a isključili su nam i antene. Oni nas mrze iz dna duše i vesele se majčinu odlasku, jer je teški bolesnik.”

Jedan je to samo od brojnih slučajeva nasilničkog ponašanja u obitelji prema starijima koje su lani u Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji uvedene kao posebno ranjiva skupina. Prema podacima policije, lani se dogodilo čak 1.200 prekršaja prema osobama starije životne dobi.

Djeca imaju obvezu uzdržavati roditelje

Pritom, nasiljem se smatra i zanemarivanje starijih osoba u obitelji i nebriga o njima. Prema Zakonu, kaznom od 10 tisuća kuna ili 45 dana zatvora kaznit će se djeca ili rođaci koji ne brinu za svoje starije ili ih zanemaruju. U slučaju da se zanemarivanje ponovi, kazna iznosi najmanje 15 tisuća kuna i dva mjeseca zatvora. Nebriga u smislu ne davanja hrane, pića i lijekova smatra se teškim  prekršajem. Zakon kažnjava i nečinjenje, odnosno neuzdržavanje starije osobe.

No, upravo zato država mora pronaći mehanizam, odnosno djeci omogućiti status njegovatelja kako bi u određenim slučajevima mogla kako treba brinuti o svojim starim roditeljima.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Je li moguće da sin ocu koji će ostati potpuno nepokretan i zbog operirane glave totalno druga osoba, ne može biti njegovatelj? On nema nikoga osim mene i bivše žene, moje majke. On za dom od svoje mirovine nema novca. Rekli su mi da će se onda država pobrinuti za njega i sjesti mu na imovinu naravno. E neće! Makar ja gladan bio njegovat ću ga dok je živ” – jedno je od potresnih svjedočanstava lani zaprimljenih u uredu pučke pravobraniteljice.

Bez statusa njegovatelja nemaju nikakva prava

Međutim, nije propisana obveza tijela socijalne skrbi da nakon počinjenja obiteljskog nasilja prema starijoj osobi osiguraju socijalnu uslugu u njihovu domu, kako bi se spriječila njihova institucionalizacija.

Prema podacima Izvješća Europske komisije za Hrvatsku, za nemoćne članove obitelji brine 17 posto osoba u dobi od 35 do 49 godina. Dio je to neformalne skrbi za starije i nemoćne osobe koju pružaju primjerice njihova djeca ili supružnici, ali država pritom ne prepoznaje njihove potrebe pa tako nemaju mogućnost korištenja bolovanja ili neplaćenog dopusta, kao ni prilagodbe radnog vremena ili ostvarivanja prava na status njegovatelja.

Usto, potrebno im je pružiti i psihološku podršku. Sve bi to doprinijelo ostanku starijih u obiteljima, umjesto smještaja u institucijama, u kojima ionako mjesta nema, a razina pruženih usluga je nedostatna.