Kolike su uplate u mirovinske fondove za radnike: Zaposlenici plaćaju više nego tvrtke

Provjerili smo koliko su poslodavci, a koliko članovi zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ZDMF) ove godine uplaćivali u treći stup. Izračunali smo koliko pokrovitelji u prosjeku uplaćuju mjesečno po članu. Napravili smo i projekciju koliko bi mogli uplatiti do kraja godine te koliko novca bi na to dodatno dobili iz državnih poticaja. Inače, prinosi tih fondova su se u kolovozu kretali od -0,24 do 1,11 posto, o čemu smo pisali ovdje.

Skoro 700.000 eura od poslodavaca u srpnju

Pri izračunu prosjeka uplata u treći stup po članu, ukupan iznos uplata podijelili smo s posljednjim podacima o broju članova iz izvješća Hanfe. Broj članova se mijenja iz mjeseca u mjesec, stoga smo kao referencu koristili posljednje podatke o članstvu koji su navedeni u izvješću.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Uplate pokrovitelja, odnosno poslodavaca, u ZDMF-ove u srpnju su iznosile 695.764,18 eura, a taj mjesec je u tim fondovima bilo ukupno 51.950 članova. Ispada da su tvrtke za svakog člana u prosjeku uplatile po 13,39 eura što je u prosjeku 160,68 eura godišnje. Kad bismo radili projekciju za cijelu 2026. godinu na temelju uplata iz srpnja, od poslodavaca bi zaposlenici mogli očekivati skoro 8,35 milijuna eura u uplatama.

Ipak, iznos po radniku bi zasigurno bio veći zato što članovi ovih fondova mogu biti i bivši zaposlenici, odnosno članovi sindikata. Njima tvrtke ne uplaćuju na račun u ZDMF-u nakon što su prekinuli radni odnos i kad ostanu članovi. Oni u izvješćima Hanfe nisu diferencirani pa ne možemo izračunati koliko bi se zbog njih prosjek po aktivnim radnicima povisio.

Državni poticaji idu i na uplate članova

Država na uplate za treći stup daje poticaje od 15 posto na godišnje uplate do praga od 663,61 eura po članu, o čemu smo pisali ovdje. Kad su u pitanju zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi, oni se ne obračunavaju samo na uplate pokrovitelja. Naime, u njih mogu uplaćivati i sami članovi da podebljaju svoju mirovinsku štednju. To uključuje i članove koji su bivši zaposlenici i također imaju pravo na poticaje.

Državni poticaji se obračunavaju na prikupljene uplate na osobne račune članova fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, prema Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (DMF). Stoga, ako bismo radili projekciju o uplatama državnih poticaja za ovu godinu, ne možemo gledati samo uplate poslodavaca već njima trebamo dodati i uplate članova.

Jedna osoba može biti član više ZDMF-ova

Treba napomenuti da korisnici mogu biti članovi ne samo jednog, već više fondova. Na primjer, netko tko je raskinuo ugovor o radu u firmi u kojoj se učlanio u ZDMF, može nakon toga ostati član. Zatim se može zaposliti u drugoj firmi koja je također otvorila fond za svoje radnike i učlaniti se u njega.

Uplate će dobivati isključivo od aktualnog poslodavca, ali u oba fonda može nastaviti uplaćivati iz vlastitog džepa. Podaci o tome koliko članova je u više fondova, u koji od njih uplaćuju i u kojim iznosima ne nalaze se u izvješću Hanfe. Stoga u prosjek ulaze i članovi koji uplaćuju u više fondova, kao i oni koji ništa ne uplaćuju te oni koji uplaćuju manje ili više.

Uplate članova nadmašile su davanja poslodavaca

Iznos njihovih uplata u srpnju bio je 697.564,91 eura što je približno jednako, ali čak i više od iznosa uplata pokrovitelja. Kad se zbroje, zajedničke srpanjske uplate poslodavaca i članova se penju na više od 1,39 milijuna eura. Po članu, to bi bilo prosječno oko 26,82 eura za srpanj, a 321,85 eura godišnje.

Kad bi se na taj iznos prosječne godišnje uplate po članu obračunali i poticaji, svaki od njih bi na račun od države dobio još 48,28 eura. Ako ćemo raditi projekciju iznosa poticaja za cijelu godinu na temelju srpnja, država bi isplatila preko 2,5 milijuna eura u poticajima. Toliko iznosi 15 posto od skoro 16,72 milijuna eura uplata pokrovitelja i članova, ako se srpanjski iznos pomnoži s 12 mjeseci.

Preko dva milijuna eura u poticajima u 2024.

Ipak, radi se o gornjoj granici i država će platiti manje zbog uvjeta za dobivanje poticaja. Naime, neki korisnici su članovi više fondova u trećem stupu, a država poticaje obračunava na uplate za samo jedan račun istog korisnika.

Osim toga, korisnici čije su uplate prelazile godišnji prag od 663,61 eura, dobit će na njih 15 posto tog iznosa, odnosno skoro 100 eura. Znači da će isti iznos na račun dobiti članovi s godišnjom uplatom od 1.000 i od 10.000 eura. Dakle, ostatak od uplate koji prelazi prag neće se obračunati i zbog toga iznos poticaja može biti manji kad se usporedi s postotkom od ukupnih uplata.

Za usporedbu, država je za uplate u zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove u 2024. godini isplatila skoro 2,16 milijuna eura. Isplata je išla u prosincu prošle godine, a do kraja godine se očekuju i državni poticaji za uplate u 2025. godini.

Više od 10 milijuna eura uplaćeno od siječnja

Inače, od početka godine do kraja srpnja, uplate poslodavaca u ZDMF-ove iznosile su preko 4,6 milijuna eura. Uplate članova opet su bile više s preko 5,6 milijuna eura. Kad se zbroje, pokrovitelji i članovi uplatili su preko 10,2 milijuna eura.

Kad bismo na temelju tih podataka radili projekciju za cijelu 2026. godinu, brojke bi bile malo drugačije nego kad gledamo samo srpanj. Na primjer, kad iznos uplata poslodavaca podijelimo s brojem mjeseci, dobijemo prosjek od oko 659.000 eura mjesečno, što je manje od uplata u srpnju.

Ako taj broj uzmemo kao bazu, dolazimo do projekcije godišnjeg iznosa uplata pokrovitelja koji je veći od 7,9 milijuna eura. U prosjeku, poslodavac bi na račun jednog člana uplatio 12,70 eura mjesečno, odnosno 152,42 eura godišnje.

Maksimalni poticaji države išli bi do 51 euro po članu

Gledaju li se uplate članova od siječnja do srpnja, mjesečni prosjek dolazi na oko 801.000 eura, što je više nego u srpnju. Projekcija za cijelu 2026. godinu pokazuje da se može očekivati preko 9,6 milijuna eura u uplatama članova. U prosjeku, svaki od njih bi mjesečno uplaćivao 15,42 eura, a godišnje bi prosječna pojedinačna uplata iznosila oko 185 eura.

Nakon što se zbroje uplate poslodavaca i članova, mjesečni prosjek iznosi oko 1,46 milijuna eura, a projekcija uplata za cijelu ovu godinu penje se na 17,53 milijuna eura. Točnije, radi se o mjesečnom i godišnjem prosjeku uplata od oko 28, odnosno 337 eura po računu.

Država bi na to mogla isplatiti maksimalno oko 2,6 milijuna eura, odnosno skoro 51 euro po članu. Iznos je skoro upola manji od maksimalnih 99,54 eura, odnosno 15 posto od praga za obračun koji je na 663,61 eura.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.