Ne rade, a nisu na birou: Evo tko su nezaposleni građani koji ne traže posao
Gotovo 50.000 građana Hrvatske ne želi raditi i ne traže posao. Radno neaktivnom stanovništvu pripadaju brojne starije osobe, a razlozi su razni.
16:48 10 h 30.03.2026

Ministar Marko Pavić, foto: Vlada RH
Ministar je u veljači uručio nove ugovore, a ukupno je ugovoreno više od 930 milijuna kuna te zaposleno oko šest tisuća žena. Pavić je i tada istaknuo da program Zaželi“ predstavlja srž Europskog socijalnog fonda kroz koji se zapošljavaju žene u ruralnim krajevima niže razine obrazovanja koju je teže integrirati na tržište rada. Ujedno, najavio je i nastavak projekta 2021. godine.
Međutim, od sredine ožujka prošle godine projekt je praktično obustavljen, a iz niza obavijesti i Poziva „Zaželi – program zapošljavanja žena“, pa i one zadnje od 29. ožujka ove godine kojom se obustava produljuje do kraja rujna, evidentno je da nadležna tijela nemaju kapaciteta za obradu projektnih prijedloga, piše Faktograf.
Naime, u ožujku 2018. godine iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava za portal Mirovina.hr potvrdili su nam obustavu projekta.
“Otvoreni trajni poziv „Zaželi – program zapošljavanja žena“ na dostavu projektnih prijedloga objavljen 30.06.2017. godine ukupne financijske alokacije 400.900.000,00 kn, do sada je najveći Poziv u okviru ESF-a, no već 13.09.2017.-14.02.2018. obustavljen radi zaprimanja velikog broja projektnih prijedloga. Nadalje, trajni poziv je ponovno otvoren 15.02.2018. uz povećanje alokacije na milijardu kuna, već 15.03.2018. privremeno obustavljen do 14.07.2018., ponovno radi zaprimanja velikog broja projektnih prijedloga (105% ukupne alokacije)” – potvrdili su nam još lani iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Faktograf navodi da je od tada obustava produljena čak osam puta, što je vidljivo iz javno dostupnih podataka. Za neprofitne organizacije čiji su projekti odobreni, potpisani i u provedbi to znači gomilu problema u praksi, od spore obrade zahtjeva za naknadom sredstava svaka tri mjeseca, do porasta minimalne plaće za koju zaposlene žene rade, pri čemu razliku udruge moraju namiriti iz drugih aktivnosti predviđenih projektom. Pojedine su se udruge tako našle u gubitku, jer im nedostaje novca za plaće zaposlenih žena. Istovremeno, predujmovi (40 posto ukupne vrijednosti projekta) za provođenje projekta se sve više tope.
Razlog sporosti u obradi zahtjeva jest podkapacitiranost službi zaduženih za projekt. Za njega je odgovorno Ministarstvo rada, odnosno Ured za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije (CES OFC) pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ). Također, problem je i provjera postupka javne nabave za stvari koje se kupuju prema projektu; higijenske potrepštine, bicikli…
Za to vrijeme, udruge strahuju da će, ukoliko novac ne stigne, morati posegnuti u svoje skromne zalihe, što bi za mnoge značilo zaduživanje.
Iz HZZ-a su za Faktograf odgovorilo da ugovaranje novih projekata (ukupne vrijednosti milijardu kuna) još traje, a njima se osiguravaju dvogodišnje plaće za oko 7.000 žena. Do sada su ugovorena 272 ugovora kojima je isplaćen predujam u iznosu 40% ukupne vrijednosti projekta, a ostatak se isplaćuje po obradi kvartalnih izvješća. Ukupno, do sada je korisnicima isplaćeno preko 439 milijuna kuna. Kroz projekt se zapošljava oko sedam tisuća žena koje će brinuti o 35 tisuća starijih osoba i osoba u potrebi u ruralnim krajevima Hrvatske.
Ipak, dio udruga, unatoč činjenici da su im projekti prihvaćeni i prije više od godinu dana, još čeka na potpisivanje ugovora, no o kolikom broju njih je riječ, nije poznato. Tako ugovaranje novih projekata – još uvijek traje.
mirovina.hr zapošljava: Tražimo novinara ili novinarku koji će se pridružiti našem timu
08:19 103 d 17.12.2025
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 132 d 18.11.2025