Minimalna mirovina postoji u brojnim zemljama, a postojala je i u Hrvatskoj do izmjena zakona 1999. godine. Minimalne mirovine po starom zakonu isplaćuju se i danas za više od 7.000 umirovljenika, o čemu smo pisali ovdje. Institut minimalne mirovine zamijenjen je danas važećom najnižom mirovinom, koja s prosjekom od 407 eura nije dostatna za preživljavanje starijih osoba. Zato je HSU nedavno najavio da će Vlada ponovno uvesti minimalnu mirovinu koja bi u startu trebala biti veća nego što je to danas ona najniža. Minimalna mirovina doživjela je od ove godine zakonske izmjene i u susjednoj Bosni i Hercegovini, što je izazvalo prijepore među umirovljenicima.
Grupa zastupnika zatražila ocjenu ustavnosti
Sporna je u BiH izmjena članka 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a koji po novim iznos minimalne mirovine veže za radni staž, zbog čega će mnogi imati manju mirovinu, o čemu smo pisali ovdje. Primjerice, ranije su osobe s 15 godina staža i 65 godina života imale pravo na minimalnu mirovinu. Ona sada iznosi 666,76 KM (oko 340 eura). Sada oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto od prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, a što je prema sadašnjim izračunima 434 KM (oko 221 euro).
Grupa federalnih zastupnika zatražila je ocjenu ustavnosti članka 81. i retroaktivne primjene Zakona. Zatražili su i donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu spornih odredbi novog Zakona do konačne odluke u ovom predmetu, kako piše Faktor.ba. Mnogi radnici imaju samo 16, 17 ili 20 godina staža jer im poslodavci nisu uplaćivali staž. Radnici su imali mogućnost da rade na crno ili da budu bez posla. Nitko takve poslodavce nije kaznio, ali se sada kažnjavaju radnici koji su bili prisiljeni da rade za niske plaće i neprijavljeni.
'Normalno je da koliko tko daje, toliko i dobije'
- Mislim da će Ustavni sud odbiti apelaciju, jer u Republici Srpskoj je 30 godina u primjeni taj članak, normalno je da koliko tko daje, toliko i dobije. E sada treba tražiti sistemsko rješenje kroz socijalnu zaštitu da se te neke stvari određene reguliraju, smatra zamjenik predsjednika Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, Haso Halilović, a koji je i predsjednik Saveza penzionera Tuzlanskog kantona.
Dodaje kako uopće ne vidi problem u tome što se zakon primjenjuje retroaktivno.
Izmjene i dopune Zakona o PIO-u potvrđene su 23. siječnja, a primjena mu je od 1. siječnja. Postavlja se pitanje što je s ljudima koji su otišli u mirovinu između ta dva datuma.
'Što s radnicima kojima nije uplaćivan staž'
- I ti ljudi koji su otišli u mirovinu od 1. do 23. siječnja imaju povećanje općeg boda. Na kraju, ima tu dosta stvari o kojima se mora sjesti s Vladom, zakonodavcima. Nelogično mi je da onaj tko je glasao za zakon uloži apelaciju, mislim da je to malo smiješno, kazao je Halilović, dodajući da oni kao predstavnici umirovljenika nisu tražili da se na ovaj način izmijeni članak 81.
Mustafa Trakić, člana Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH i predstavnik Saveza penzionera Zeničko-dobojskog kantona podržava apelaciju na sporni članak, jer smatra da će stvoriti probleme.
- Imate tisuće radnika kojima nije redovno uplaćivan staž, doprinosi i to ne njihovom greškom, već greškom firmi i federalnih vlada. Je li neko razmišljao o tim ljudima. Jesu li ti ljudi krivi što nemaju staža koliko su, komentirao je za Faktor Trakić.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.