Čitajte bez reklama: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na mirovina.hr
Ove godine stavite mirovinski sektor u fokus i pretplatite se na mirovina.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 29€.
09:38 17 d 01.09.2026

Ministar Marin Piletić | Mirovina.hr/Canva
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju predstavio je danas ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić s partnerima iz radne skupine za izmjene ZOMO-a. Bit će uveden trajni dodatak na mirovinu, a prvi dodatak umirovljenicima će biti isplaćen u prosincu. Odluku o visini vrijednosti godine staža za isplatu godišnjeg dodatka Vlada će donijeti u listopadu. Bit će to, otkriva ministar, više od pet eura koliko se sada spominje u javnosti, a o čemu smo pisali ovdje. Cilj mirovinske reforme je povećanje mirovina, a ona prosječna bi do 2028. godine uz sve ove mjere trebala rasti na 800 eura.
– Novi ZOMO ima za cilj povećanje mirovina i nastavak održivosti mirovinskog sustava s ključnim mjerama prilagodbe demografskim kretanjima i ekonomskim izazovima. Novi Zakon obuhvaća umirovljenike, ali i sve osiguranike. Svjesni promjena na tržištu rada u fokus stavljamo i još uvijek kratak prosječan staž od 31 godinu, ali ako uzmemo nove umirovljenike, zadnje dvije godine vidimo tendenciju porasta na 33,8 godina. Svjesni smo velikog udjela umirovljenika u mlađim dobnim skupinama, razdoblja korištenja mirovina i malog broja onih sa stažem od 40 i više godina, rekao je ministar Marin Piletić. Predstavio je što sve donosi novi Zakon, o čemu smo već pisali ovdje.
– Formula usklađivanja raste sa 70:30 na 85: 15 želeći da ta indeksacija, odnosno usklađivanje dvaput godišnje postane povoljnije. Pritom će se gledati onaj indeks rasta koji je povoljniji, cijena ili plaća. Ova izmjena u konačnici svima donosi veće mirovine. Što će to i koliko konkretno donijeti umirovljenicima, detaljno smo obradili ovdje.
Dodatni staž za svako rođeno ili posvojeno dijete povećava se sa šest na 12 mjeseci. Mjera je, kaže ministar, demografska i mirovinska s ciljem smanjivanja rodnog jaza između mirovina žena i muškaraca. Ta će godina dana dodanog mirovinskog staža rezultirati s tri posto većim mirovinama u prosjeku po djetetu, ističe Piletić. Sindikat umirovljenika, Matica umirovljenika i HSU na predstavljanju su istaknuli isti stav, a to je da se dodatni staž mora dati svim umirovljenicama. U suprotnom se radi o diskriminaciji majki umirovljenih prije 2019. godine koje ne dobivaju dodatni staž, ako i prema onima koje nakon 2019. dobivaju šest mjeseci, o čemu smo pisali ovdje.
Vlada uvodi godišnji dodatak na mirovine, što se u javnosti kolokvijalno zove trinaesta mirovina. Taj dodatak više neće biti rezultat odluke Vlade kao dio paketa pomoći građanima, kojih je dosad isplaćeno 11, nego trajno mirovinsko pravo. Godišnji dodatak na mirovine ovisit će o godinama staža. One će se množiti s iznosom po godini staža. Ministar je rekao da će Vlada odluku o iznosu donijeti u listopadu te da će to sasvim sigurno biti više od pet eura po godini. Isplata prvog dodatka bit će u prosincu, pojasnio je dodatno na pitanje novinara.
– Godišnjim dodatkom želimo naglasiti što dulji ostanak u svijetu rada, što kasniji odlazak u mirovinu. Krajem godine očekujemo isplatu prvog dodatka. Nema cenzusa, odnosi se na sve uz napomenu da će vrijednost godine staža utvrđivati Vlada. Ideja je došla iz 11 paketa koja je Vlada dosad isplatila, a u vrijednosti od 773 milijuna eura. Ovim će se također povećati adekvatnosti mirovina… Svi koji su iznosili kalkulacije o pet eura, nisu pogodili. Iznos neće biti ni minimalan ni simboličan. Kod donošenja odluke o visini vrijednosti po godini staža vodit ćemo se sva dva načela; održivošću proračuna i ispunjavanjem cilja za povećanje mirovine. Ako stopa indeksacije ne bude onakva kakvu smo priželjkivali i predvidjeli, onda će na kraju godine intervenirati Vlada kroz ovaj dodatak, pojasnio je ministar.
Nastavak rada nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu država već sada nagrađuje s 0,45 posto većom mirovinom po svakom mjesecu duljeg rada. Novost je da se ukidaju dosadašnja ograničenja. Tako će se bonifikacija moći dobiti neovisno o godinama staža, jer je uvjet trenutačno najmanje 35 godina, što donosi maksimalno 27 posto veću mirovinu. Uvjeta staža više neće biti, a bonifikacija će se moći dobiti i za razdoblje rada duljeg od pet godina. Uvjet je najmanje 65 godina starosti.
Svim korisnicima prijevremene starosne mirovine ona će biti ukinuta kada napune 70 godina ili već sada imaju najmanje 70 godina. Ukidanje penalizacije sa 70 godina mirovinskom reformom obuhvatit će čak 120.000 korisnika s navršenih 70 godina. Mirovina će im tako biti povećana za prosječnih 55 eura, o čemu smo detaljno ranije pisali ovdje.
Trenutno u Hrvatskoj radi oko 34.000 umirovljenika do polovine radnog vremena uz isplatu cijele mirovine, o čemu smo pisali ovdje. Zbog potreba na tržištu rada Vlada sada uvodi i mogućnost rada na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, ali nakon 65. godine života. Mogućnost nastavka rada na ovaj način dobit će i obrtnici i samostalne profesije.
Invalidske mirovine rast će za 10 posto. Povećanje će obuhvatiti oko 160.000 korisnika. To se odnosi i na umirovljenike koji su u invalidskoj mirovini, kao i na one čija je invalidska mirovina prebačena u starosnu sa 65 godina. Prosječna invalidska mirovina iznosi 419 eura. Međutim, polovina korisnika prima između 300 i 400 eura. Kod starosnih prevedenih iz invalidske, prosjek prelazi 500 eura, o čemu smo pisali ovdje.
Za više od 319.000 korisnika najnižih mirovina stiže povećanje za tri posto. Najniža mirovina sudbina je svakog četvrtog umirovljenika. Oni u prosjeku preživljavaju s 360 eura, pri čemu mnogi s manje. Njima se izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju u prosjeku donijeti svega oko 10 eura više, što je naša računica koju smo iznijeli ovdje. Ministar na pitanje novinara nije želio reći koliko će povećanje u eurima iznositi u prosjeku za korisnike najnižih mirovina.
Izmjene ZOMO-a dogovarale su se s predstavnicima Sindikata i Matice umirovljenika te HSU-a kao partnera, što u sklopu Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, što u sklopu radne skupine, a što u Vladi. Čelnica Nacionalnog vijeća, a ujedno i Matice umirovljenika Višnja Fortuna kaže da su pomaci pozitivni. Upozorila je da će dodatak na mirovinu sada donijeti dodatnu vrijednost i onima koji su ranije premašivali cenzus jednokratnih Vladinih pomoći.
– Bilo bi dobro da se onda još uz ovo uvede i još jedan godišnji dodatak za one s najnižim mirovinama, ali kroz područje socijalne skrbi, a ne mirovinski sustav. Ne odustajemo od naših zahtjeva za usklađivanjem u stopostotnom omjeru. Tražimo i da dodani staž dobiju sve majke i nadamo se da će se naći neki način za to do donošenja ovih zakonskih izmjena. Nikada ne smijemo biti zadovoljni, jer onda ne bi ništa dalje napravili pa ćemo nastaviti sa zahtjevima i dogovorima kroz Nacionalno vijeće. Ne ide brzo i lako, ali ide korak po korak, rekla je danas Fortuna na predstavljanju novog ZOMO-a.
Glavni tajnik SUH-a, Igor Knežević upozorio je da bi formula usklađivanja trebala iznositi najmanje 90:10, čemu su se nadali. Cilj je, kaže da, za dvije godine to ipak bude 100:0. Naglasak je stavio na premali udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći, svega 45 posto. Čak i da se dođe do 50, to je veliko zaostajanje za europskim zemljama. Sindikat umirovljenika želi da se do donošenja izmjena zakona dodani staž za majke omogući svim umirovljenicama. Za iznos godišnjeg dodatka na mirovinu kaže da je problematičan, smatrajući da bi on trebao ne samo biti veći od pet eura, nego se vezati uz aktualnu vrijednost mirovine od 13 eura za godinu staža.
Predsjednik HSU-a Veselko Gabričević kaže da će prvo i drugo čitanje u Saboru biti do ljetne stanke pa bi Zakon trebao zaživjeti već od srpnja. Ima mjesta za popravak i daljnja poboljšanja, kaže, a pogotovo da se nađe rješenje za dodani staž svim majkama.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
Čitajte bez reklama: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na mirovina.hr
Ove godine stavite mirovinski sektor u fokus i pretplatite se na mirovina.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 29€.
09:38 17 d 01.09.2026
Ako krenete s 40 godina, koliko bi uštedjeli u trećem stupu: Uplate se mogu udvostručiti
Napravili smo ilustrativni izračun iznosa u trećem stupu nakon 15 godina štednje. Provjerili smo mjesečne mirovine koje se isplaćuju na te svote.
15:46 1 h 18.09.2026
Ovi umirovljenici dobili su 40 eura veće mirovine: Većinom su žene u kasnim 70-ima
Dio obiteljske mirovine porastao je nakon usklađivanja. S povećanjem osobne mirovine, ovi korisnici sada imaju 40 eura više, ali i dalje malo.
16:26 1 d 17.09.2026
Koliko ćete imati u trećem stupu ako štedite od mladosti: Iznos se može i učetverostručiti
Napravili smo ilustrativni izračun iznosa u trećem stupu nakon 30 godina štednje. Provjerili smo mjesečne mirovine koje se isplaćuju na te svote.
12:36 1 d 17.09.2026
Provjerili smo s Hanfom kakve nezakonitosti otklanja RMOD: Mirovine nisu ugrožene
Hanfa je RMOD-u naložila da unaprijedi niz procesa zbog upravljanja rizicima. Tvrde da mirovine nisu bile ugrožene poslovanjem Društva.
16:25 2 d 16.09.2026
Što kad prinosi u trećem stupu odu u minus? Provjerili smo gube li štediše novac
Kod mirovinske štednje u trećem stupu nema zajamčenih prinosa. Zato smo provjerili što se događa sa stanjem na računu štediša kad su prinosi u minusu.
16:58 2 d 15.09.2026
Mračna strana usklađivanja mirovina: Još 45.000 umirovljenika upalo u porezne škare
Zbog rasta mirovina za 5,4 posto dodatnih 45.000 umirovljenika plaća porez. Osim broja platiša, za osam eura skočio je i prosječni iznos uplata.
12:52 3 d 15.09.2026
Najniža mirovina sve izgledniji scenarij: Povećati je možete na dva načina
Najniža mirovina sudbina je svakog trećeg umirovljenika koji u prosjeku živi s oko 455 eura. Iznos ovisi o godinama staža, a sada je nešto veći.
16:54 3 d 14.09.2026
Država uvela početak nastave za sve u 9 sati. Roditelji tuže školu zbog njihove odluke
Novost u Estoniji - sve škole trebaju započinjati nastavu u isto vrijeme, u devet sati. Iznimke su moguće uz opravdane razloge, što je dovelo do suda.
14:05 2 h 18.09.2026
Na najmanjem zagrebačkom faksu studira samo 14 studenata
Na najmanjem visokom učilištu pod kapom Sveučilišta u Zagrebu studira tek 14 studenata. Na drugom najmanjem ih je pak 72.
14:05 2 h 18.09.2026
Marko Dabrović iz 3LHD-a opisuje sve faze složene rekonstrukcije kompleksa u Dubrovniku. Najveći izazov na gradilištu bio je strm, stjenovit teren.
15:48 1 h 18.09.2026
Zatvorene trgovačke površine pretvorene u prostore za rad, učenje i druženje koji se otvaraju prema unutarnjim vrtovima i terasama.
15:47 1 h 18.09.2026