U Brazilu žive neostvareni san hrvatskih umirovljenika: Ondje isplaćuju i 13. mirovinu
Reformirani mirovinski sustav u Brazilu zakomplicirao je prijevremeno umirovljenje, no i dalje isplaćuje nacionalne mirovine i potpore siromašnima. Uz to, minimalne mirovine se usklađuju s rastom minimalne plaće, a Brazilci u godini dana dobiju 13 mirovina.
Brazil | Foto: Unsplash
Nakon što su bez većih problema Vatreni prošli Maroko, Kanadu i Belgiju, u osmini finala nije moglo bez drame. No, pobjeda nad Japanom nakon jedanaesteraca donosi nam pravu nogometu poslasticu, meč s peterostrukim svjetskim prvakom Brazilom.
Površinom najveća i najmnogoljudnija zemlja Latinske Amerike, koja je u povijesti dala brojne vrhunske nogometaše i diči se svojim pristupom “jogo bonito” (lijepa igra), može se podičiti i time da je 2019. u potpunosti reformirala mirovinski sustav, ali i da je među prvim zemljama na svijetu koje su osnovale privatne mirovinske fondove. No, krenimo redom.
Reformom mirovinskog sustava ukinuta je obveza uplaćivanja mirovinskih doprinosa kako bi se steklo pravo na mirovinu. U starom sustavu muškarci su bez obzira na svoju dobi trebali uplaćivati doprinose 35 godina, a žene 30 godina. Sad se sustav temelji na kriterijima sličnima našima. Brazilci tako mogu ići u mirovinu u dobi od 65 godina i sa 20 godina staža, dok će Brazilkama sljedeće godine dob za odlazak u mirovinu porasti sa 62 na 63 godine, uz uvjet od 15 godina staža.
Četiri kriterija za raniju mirovinu
Time je riješen problem preranog umirovljavanja, jer je prosječna dob za odlazak u mirovinu do 2019. iznosila 56 godina za muškarce i 53 godine za žene. Doduše, i sad je moguće ranije otići u mirovinu i to po četiri kriterija. Muškarci mogu otići u mirovinu najranije u dobi od 62 godine (što će postupno rasti do 2027. na 65 godina) i 35 godina staža. Žene, pak, mogu u mirovinu s 57 godina (uz postupni porast do 2031. na 62 godine) i 30 godina staža. Moguće je otići u mirovinu i u dobi od 60 godina uz 35 godina staža za muškarce, odnosno 57 godina i 30 godina staža za žene, a ako im je nedostajalo nekoliko godina staža u 2019. to im se nadoknađuje.
Treći kriterij je takozvano pravilo 87/97 koje se tiče ostvarenog broja mirovinskih bodova pri obračunu mirovine. Broj bodova se odnosi na dob i trajanje uplata u mirovinsko osiguranje. Ženama s najmanje 30 godina staža i 88 bodova po starom modelu će se od sljedeće godine obračunavati 100 bodova, dok će muškarcima s 35 godina staža i 98 bodova postupno do 2033. saldo bodova rasti do 105. Četvrti uvjet za prijevremeno umirovljenje tiče se onih kojima su 2019. preostale dvije godine ili manje do stjecanja prava na umirovljenje. Njima se mirovina računa po posebnoj formuli.
Moguće je i raditi uz mirovinu, a svi oni koji će ostvariti staž veći od 20 godina za muškarce i 15 za žene, dobit će još dva posto na ukupni iznos mirovine. Doduše, postoji maksimalno ograničenje koje je 2021. iznosilo 6.433,57 brazilskih reala (9.007 kuna).
Paralelni sustavi
Ovakav rasap pravila je normalan, s obzirom na to da Brazil ima dva paralelna javna mirovinska sustava. Jedan služi zaposlenicima u privatnom sektoru, dok je drugi namijenjen državnim, odnosno lokalnim službenicima i podijeljen je na 2.400 mirovinskih planova. Državni službenici se mogu umiroviti nakon 10 godina staža, u dobi od 60 godina za muškarce i 55 za žene.
Govoreći o fondovima, kao svojevrsnoj alternativi javnim sustavima, spomenuli smo kako je Brazil među prvima osnovao privatne mirovinske fondove. Iako se Čile navodi kao kolijevka mirovinskih fondova, Brazil je već 1977. donio zakonsku regulativu o mirovinskim fondovima, koju je promijenio 2003. godine. Neki mirovinski fondovi su stari i po 80 godina, a vlasnička struktura im je podijeljena između državnih i privatnih kompanija. Ukupni broj fondova i financijskih institucija koje pružaju mirovinske usluge krajem 2003. bio je 403, od kojih je 360 bilo strukovnih, a 43 su bila individualna.
Isplaćivanje 13. mirovine
Osim starosnih mirovina, brazilski mirovinski sustav isplaćuje svojevrsne nacionalne mirovine za osobe starije od 65 godina koje ne ispunjavaju kriterije za mirovinu. Prema podacima iz 2018., čak 21,7 posto starijih od 65 nema pravo na redovitu mirovinu. Pomoć se isplaćuje i osobama s invaliditetom kojima su prihodi manji od četvrtine minimalne plaće po članu kućanstva. Njima se nadoknađuje iznos do visine minimalne plaće, a status se provjerava svake dvije godine.
Postoji i poljoprivredna mirovina. Ona se isplaćuje muškarcima starijima od 60 i ženama starijima od 55 godina koji su skupili najmanje 15 godina staža na poljoprivrednim poslovima u ruralnim sredinama.
U Brazilu se isplaćuje 13 mirovina koje se usklađuju jednom godišnje. Isplata 13 mirovina neispunjena je želja umirovljeničkih udruga u Hrvatskoj. Što se tiče usklađivanja, minimalne mirovine se usklađuju po 100-postotnom indeksu stope rasta minimalne plaće, dok se ostale mirovine usklađuju po indeksu potrošačkih cijena. Minimalna mirovina iznosi 1.100 reala (1.540 kuna), a doprinosi se usplaćuju sukladno visini prihoda te variraju između 7,5 i 14 posto bruto dohotka.
