U Belgiji pravo na obiteljsku mirovinu nemaju samo članovi obitelji: Profitiraju i samci

Milan Dalmacija
1. prosinca 2022.
Mirovine
A- A+

Mirovinski sustav Belgije je samo na prvi pogled sličan hrvatskomu. Iako se sastoji od tri stupa, isplaćuje mirovine na temelju odluke poslodavaca o odabiru mirovinskog fonda, a puno je fleksibilniji pri isplati obiteljskih mirovina, dok za samce postoji posebna formula izračuna mirovine.

Umirovljenice u Belgiji | Foto: Unsplash

Treće je kolo grupne faze Svjetskog prvenstva u nogometu. Vatreni nakon Maroka i Kanade, dočekuju Belgiju, što znači da se putešestvije po mirovinskim sustavima naših nogometnih rivala nastavljaju u jednom od važnijih centara Europske unije.

Za početak vrijedi istaknuti kako se na prvi pogled mirovinski sustav Belgije ne razlikuje pretjerano od hrvatskog, s obzirom na to da se sastoji od tri stupa (obveznog državnog, obveznog privatnog i dobrovoljnog privatnog) te da isplaćuje uobičajene vrste mirovina, ako izuzmemo mirovine po posebnim propisima u Hrvatskoj. No, načini obračuna, isplate i kriteriji za stjecanje prava na mirovinu su podosta drukčiji.

Belgijanci i svi strani državljani koji rade u Belgiji imaju pravo na mirovinu ako navrše 65 godina do 31. siječnja 2025.  Od 1. veljače 2030. dobni će prag za odlazak u mirovinu biti 67 godina, a između toga će biti 66 godina. Umirovljenici, naime, prema podacima OECD-a, čine 33,1 posto od ukupnog broja radnog stanovništva u Belgiji, a očekivani životni vijek nakon umirovljenja je 20 godina. Stoga se mirovinski sustav nastoji prilagoditi tim trendovima kako bi spriječio daljnje gomilanje državnoga duga.

Postoji puna mirovina

Dio hrvatske emigracije prima mirovine po neobičnom principu: Evo što smo doznali o mirovinskom sustavu Kanade

Potrebno je reći i kako u Belgiji postoji institut “pune mirovine”, koja se isplaćuje onima koji su nakupili 45 godina staža. Jasno, moguće je i prijevremeno umirovljenje, u dobi od najmanje 60 godina, ali sa 44 godine staža, 61 godinom života i 43 godine staža, itd. Prijevremene mirovine, kao i kod nas, podliježu penalizaciji.

Pojam “pune mirovine” se u pravilu odnosi na starosnu mirovinu. No, i izračun takve mirovine je nešto drugačiji nego u Hrvatskoj. Mirovine se tako isplaćuju zaposlenicima u javnoj službi, privatnom sektoru te samozaposlenima. Za svaku od tih skupina izračun mirovine je drugačiji bez obzira na to što su doprinosi podijeljeni između poslodavaca (devet posto) i zaposlenika (7,5 posto). Moguće je raditi uz mirovinu i tako povećati iznos mjesečnih primanja, ali u tom se slučaju gube druga mirovinska prava.

Tri vrste obračuna mirovina

Tako se, primjerice, za zaposlene u privatnom sektoru mirovina računa po formuli od 60 posto bruto prihoda tijekom radnog vijeka od 45 godina, što daje stopu od 1,33 posto. No, stopa raste na 1,67 posto, ako je riječ o umirovljeniku samcu. Samozaposlenima se mirovina obračunava na sličan način, uz nekoliko dodatnih restrikcija, dok se zaposlenicima u državnoj službi mirovina računa po prihodima u posljednjih 10 godina, ako ti zaposlenici nisu navršili 50 godina do 1. siječnja 2012. Prilikom izračuna prihoda, u obzir se uzima i inflacija, tako da izračun još malo raste.

Uz to, postoji i mogućnost izračuna mirovine prema posljednjoj plaći, koji podrazumijeva cjeloživotne uplate u mirovinski fond po unaprijed izračunatoj stopi prosječne bruto plaće na kraju radnog vijeka.

U konačnici to dovodi do sljedećeg: maksimalna mirovina za zaposlene u privatnom sektoru iznosi 2.500 eura, dok je prosječna 1.281 euro, a za samce oko 1.532 eura. Kod samozaposlenih maksimalna mirovina iznosi 1.500 eura, ali je prosjek svega 751 euro za odrađenih 45 godina.

Minimalci, dodaci…

Belgijski mirovinski sustav predviđa i isplatu minimalnih mirovina i to u dva slučaja. Ako osoba odradi jednu trećinu radnog vijeka (15 godina) ili ako odradi dvije trećine, odnosno 30 godina, može računati na minimalnu mirovinu. Ako je u prvom slučaju obračun mirovine niži od prosječne mirovine stečene radom, umirovljenik ima pravo na minimalnu mirovinu. Ista je stvar s onima koji su odradili 30 godina staža. Ako je njihova minimalna mirovina veća od obračuna regularne starosne mirovine, moći će je zadržati.

Isplaćuje se i nešto nalik dodatku protiv siromaštva. On se računa po stopi od 0,1 posto godišnje mirovine, za iznose manje od 9.235,32 eura za kućanstva, odnosno 13.852,92 eura za samca. Pojasnit ćemo i razliku između samaca i kućanstava. Dakle, samci su osobe koje su same prijavljene u kućanstvu na pojedinoj adresi. Kućanstvo je, pak, skupina od dvije ili više osoba koje su prijavljene na istoj adresi i žive zajedno. To je vrlo važno kod isplata obiteljskih mirovina te posljednje mirovine pokojnika, jer se pritom ne gleda bračni status, već suživot dvije osobe.

Bitno je živjeti s umirovljenikom

Istražili smo mirovinski sustav domaćina SP-a u nogometu: Katar ima neobičan model i vrtoglave iznose mirovina

Govoreći o obiteljskim mirovinama, one funkcioniraju na isti način kao i u Hrvatskoj, osim što su prava proširena na veći broj ljudi. Tako uz supružnika i djecu, pravo na isplatu obiteljskih mirovina imaju roditelji umirovljenika koji je kod njih živio (u slučaju invalidnine) te svaka osoba koja je platila troškove pokopa ili ranije skrbi za stariju osobu. Ako u svakoj od pojedinih kategorija postoji više osoba koje imaju pravo na obiteljsku mirovinu, određuje se jedna osoba kojoj pripada obiteljska mirovina.

Isto vrijedi i za nasljedstvo posljednje mirovine pokojnika te isplatu eventualnih zaostataka i regresa. Zahtjev za to je potrebno podnijeti godinu dana nakon smrti korisnika mirovine. Od te su formalnosti oslobođeni supružnici i djeca, ako su živjeli u istom kućanstvu. Obiteljska se mirovina može kombinirati sa starosnom, što će u Hrvatskoj biti moguće od 1. siječnja.

Već smo spomenuli regres. Riječ je zapravo o naknadi za plaćeni godišnji odmor, koja služi izjednačavanju svote za izračun mirovine kao da je riječ o redovitom prihodu. Uz to, mirovinski sustav na isti način, dakle posebnim naknadama koje se računaju prema predviđenim prihodima, pokriva porodiljni dopust i dugotrajni period nezaposlenosti.

Jedini slučaj koji se može poistovjetiti s našim mirovinama po posebnim propisima tiče se umirovljenih rudara, koji na svoju mirovinu dobivaju dodatak od 34,35 eura po svakoj godini staža, ali do najviše 30 godina.

Nema dvostrukog oporezivanja

Obračun mirovina iz drugog stupa varira od fonda do fonda. Poslodavci ili čitave grane gospodarstva mogu se opredijeliti za neki od fondova, ali je zaposlenima unutar tih tvrtki ili sektora u tom slučaju sudjelovanje u drugom stupu obvezno. Fondovi iz drugog i trećeg stupa, pak, ograničeni su na belgijsko tržište, kao i naši fondovi, no za razliku od naših fondova koji ulažu u dionice i obveznice, belgijski fondovi, između ostalog ulažu u sustav socijalne skrbi i zdravstva, što bi se u perspektivi moglo učiniti i kod nas.

Kad smo već kod Hrvatske, umirovljenici koji su radili u Belgiji imaju pravo na puni iznos starosne ili obiteljske mirovine, uz mirovinu koju primaju u Hrvatskoj. Također, HZMO je lani u Belgiju isplatio mirovine za 115 osoba. Iako se mirovine u Belgiji oporezuju kao dohodak, osim u slučaju samaca s godišnjim mirovinama do 16.170 eura. Dvostrukog oporezivanja mirovina, srećom, nema.

Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap